“Prije svega, ovo predstavlja veliki problem za rudnik `Arcelor Mital` iz Prijedora, ali takođe i za domaće proizvođače kojima sirovina stiže željizničkim transportom kao što je, na primjer, `Celeks` Banjaluka”, istakla je Ristić.
Ona je ocijenila da je šteta daleko veća od one koja se vidi u ovom trenutku, dodajući da ovdje dolazi u pitanje ugroženost poslovnih odnosa uopšte.
“Ako preduzeća iz RS-a ne budu blagovremeno snabdijevala svoje kupce, oni mogu i da odustanu od tih proizvoda”, rekla je Ristićeva, dodajući da situacija u vezi sa štrajkom ŽRS ukazuje na ozbiljnost cijele situacije.
Ona kaže da se treba insistirati na tome da preduzećima koja obavljaju javnu djelatnost zakonski budu regulisani minimumi procesa proizvodnje.
Ristić nije željela ulaziti u to kako treba rješavati pojedinačna prava u slučaju mašinovođa, ali je ocijenila da nije prihvatljivo da zbog toga trpi privreda RS.
“Ovo je generalno loša poruka za potencijalne investitore koji trebaju ulagati ovdje, jer govori o neuređenom sistemu”, rekla je Ristić.
Zahtjevi 230 mašinovođa i pomoćnika mašinovođa ŽRS, koji su od ponedjeljka, 10. oktobra, od 18.00 sati zaustavili vozove, odnose se na isplatu razlike u zaostatku dodatka na platu, koji se u stručnoj terminologiji naziva “kilometar”, kao i dalju isplatu kilometra po ranije utvrđenoj cijeni od 2,4 KM.
Generalni menadžer rudnika Arcelor Mittal Prijedor Murari Mukherjee ukazao je da je ta kompanija morala danas da zustavi proizvodnju, a da su gubici ogromni, otpilike 8.000 tona materijala u vidu transporta željezne rude.
Finansijski su u gubitku 160.000 eura dnevno samo u tom prijedorskom preduzeću, dok je direktan gubitak ŽRS-a 40.000 eura dnevno, a štetu trpe i partneri Mittala, čiji se gubici procjenjuju dnevno na oko 25.000 eura.
“Naši depoi željezne rude su puni i trebat će nam minimalno pet dana da bismo se oporavili i ponovo pokreuli proizvodnju”, rekao je Mukherjee i naglasio da su indirektni troškovi “enormni”, jer je sedam dana zaustavljanja trasporta Željeznicama RS-a bilo bez bilo ikakve najave ili upozorenja od nadležnih.
On je naglasio da štete trpi i Arcelor Mittal Zenica, jer nisu u mogućnosti da tom preduzeću dostave potrebnu sirovinu za zimski režim rada, a zaustavljena je i njihova jedinica za proizvodnju koksa, koja također trpi velike gubitke.
I direktor preduzeća HPB Celex Predrag Zgonjanin izrazio je nezadovoljstvo i odnosom nadležnih koji su trebali da nađu rješenje još 10.oktobra kada su mašinovođe ŽRS-a obustavile rad, ističući da su 12.oktobra o tome upoznali resorno ministarstvo u Vladi RS-a, ali do danas nisu dobili odgovor.
O problemima u koje su dovedeni sutra će upoznati i premijera RS-a.
Zgonjanin je izrazio sumnju da iza svega što se dešava u ŽRS-u stoje neki drugi, politički problemi, oko određenih poslova u tom javnom preduzeću, a zbog svega trpi privreda, jer je Celex bez sirovina neophodnih za proizvodnju, te nisu u mogućnosti da izvezu svoje proizvode.
“Mi ćemo morati zbog toga platiti ‘penale’ i vjerujem da postoji volja svih da se riješi problem štrajka u ŽRS-u i pozivamo odgovorne da preuzmu sve da se ova situacija što prije riješi”, kazao je Zgonjanin.
Koliko trpi i Krajina Petrol na današnjoj zajedničkoj pres-konferenciji u Banjoj Luci govorio je i direktor tog preduzeća Milovan Bajić, a predstavnici ovih privrednih subjekata upozorili su vlast i ŽRS da je sedam dana obustave rada predugo i da je pitanje kako će se ove firme oporaviti, jer ih dalja obustava rada dovodi u još težu situaciju i ugrožava sve što su do sada radili.