Džek Čejmbers, irski ministar finansija, suočava se s problemom koji bi mnoge njegove kolege u svijetu rado imali – prekomjernim viškom u državnoj blagajni. Zahvaljujući neočekivanoj sudskoj odluci Evropskog suda, Irska će dobiti dodatnih 14.1 milijardu evra od Applea, što će u budžetu za 2025. stvoriti finansijski višak veći od 20 milijardi evra.
Iako ova ogromna svota zvuči kao blagoslov, ona predstavlja i velik izazov za irsku vladu jer mora odlučiti kako mudro potrošiti taj novac u zemlji koja već bilježi snažan privredni rast, ali i suočava se s ozbiljnim strukturnim problemima.
Neviđen suficit u budžetu
Odluka Evropskog suda, donesena nakon dugotrajnog spora između Applea i EU-a, natjerala je tehnološkog giganta da plati poreze za period od 2004. do 2014. godine. Iako Irska već bilježi rekordne prihode od poreza na dobit multinacionalnih kompanija, ova dodatna sredstva stavljaju budžet u jedinstven položaj. Prema trenutnim projekcijama, zemlja bi mogla ostvariti suficit od više od 20 milijardi evra, što iznosi oko 3700 evra po stanovniku.
Ali, kako potrošiti toliki novac? Čejmbers se suočava s očekivanjima da će budžet za 2025. donijeti značajna ulaganja u ključne sektore poput stanovanja, zdravstva, obrazovanja i infrastrukture. Pitanje koje se pritom nameće je može li Irska, uz rekordno visoku zaposlenost, učinkovito iskoristiti ta sredstva bez povećanja inflacije i drugih makroekonomskih problema, piše “Politico”.
Privredni rast i “vilenjačka” ekonomija
Irska je u proteklih nekoliko godina postala centar za mnoge globalne tehnološke i farmaceutske kompanije, privlačeći multinacionalne gigante poput Applea, Googlea, Microsofta i Pfizera. Ovaj rast rezultirao je znatnim povećanjem poreskih prihoda, ponajviše zahvaljujući strateškim potezima kompanija koje su iskoristile irski niskoporeski režim. Naročito se preokret dogodio 2015. godine, kada je Apple prebacio vlasništvo nad svojim intelektualnim vlasništvom u Irsku, što je vještački podiglo stopu rasta njenog BDP-a za nevjerovatnih 32.4 odsto. Taj fenomen nazvan je “vilenjačka” (leprechaun) ekonomija jer nije odražavao stvarnu ekonomsku situaciju na terenu.
Ali ono što je započelo kao poreska strategija pretvorilo se u stalni izvor prihoda za državu. Od 2021. godine, kada je Irska pristala podići poresku stopu na 15 odsto, prihodi od poreza na dobit multinacionalnih kompanija nastavljaju rasti, a samo u 2023. godini zabilježila je rekordnih 23.6 milijardi evra od tih poreza. Očekuje se da će 2025. godine ta brojka dostići 30 milijardi evra, uključujući sredstva od Applea.
Manjak radne snage i infrastrukture
Međutim ovaj privredni rast dolazi s izazovima. Irska se suočava s ozbiljnim problemima u infrastrukturi i stanovanju. Broj radnika narastao je za 600.000 u posljednje četiri godine, dostigavši rekordnih 2.8 miliona. Većina onih novih dolaze iz drugih zemalja EU-a, izbjeglice su iz Ukrajine te oni s radnim vizama iz zemalja poput Indije, Filipina i Brazila.
Problem je u tome što mnogi od tih novih radnika nemaju gdje živjeti. Cijene nekretnina u Irskoj vrtoglavo rastu, a manjak stanova postaje sve veći problem. Multinacionalne kompanije, uključujući Apple, privatno su izrazile zabrinutost zbog sporog izdavanja radnih dozvola i nedostatka stanova za svoje radnike. Ova situacija stvara društvene napetosti, pogotovo uz porast antiimigrantskog sentimenta i rastući uticaj krajnje desnice.
Osim toga, irska infrastruktura, uključujući vodovodnu, energetsku i saobraćajnu mrežu, nije spremna za nagli rast stanovništva. Potreba za velikim ulaganjima u ove sektore postaje sve očitija, a vlada se nalazi pod pritiskom da poveća državnu potrošnju.
Rizik inflacije i makroekonomske nestabilnosti
Iako se očekuje da će budžet za 2025. donijeti značajna ulaganja u infrastrukturu, Irsko fiskalno savjetodavno vijeće (IFAC) upozorava na rizike od prekomjerne potrošnje. Prema IFAC-u, dosadašnja prekomjerna državna potrošnja povećala je inflaciju i životne troškove građana, dodajući oko 1000 evra na prosječne račune domaćinstva. Stoga IFAC preporučuje opreznu fiskalnu politiku i poziva vladu da ograniči godišnji rast potrošnje na pet odsto.
Uprkos ovim upozorenjima, pritisci na vladu da potroši dodatna sredstva ne jenjavaju. Vladajuća koalicija, koja se priprema za predstojeće izbore, mora uvjeriti birače da će iskoristiti ovaj finansijski višak na način koji će poboljšati kvalitet života građana. Glavna opoziciona stranka Sin Fein zalaže se za masivna ulaganja u državne subvencionirane stanove kako bi se riješio problem stanovanja, a vlada razmatra uravnotežen pristup.
Investicije u budućnost ili propuštena prilika?
Čejmbers je već najavio planove za usmjeravanje dijela sredstava u dva novoosnovana suverena fonda – Fond za budućnost Irske i Fond za infrastrukturu, klimu i prirodu. Ta sredstva trebala bi biti korištena za finansiranje kapitalnih projekata tokom budućih ekonomskih recesija, kada bi multinacionalne kompanije mogle smanjiti svoje poslovanje u Irskoj.
Međutim neki kritičari smatraju da Irska propušta priliku agresivnije uložiti u javnu infrastrukturu. Poznati irski ekonomista Dejvid Mekvilijams ističe da imaju “prihode prve kategorije, ali infrastrukturu treće kategorije”. Prema njegovom mišljenju, vlada previše razmišlja o štednji, a premalo o konkretnim ulaganjima koja bi mogla poboljšati životne uslove građana. Mekvilijams sugeriše da bi država trebala uvoziti inženjerske stručnjake iz drugih zemalja, poput Španije, da bi ubrzala realizaciju infrastrukturnih projekata.
Bez obzira na to koji će put Irska odabrati, jedno je sigurno: zemlja je suočena s jedinstvenim finansijskim izazovom. Hoće li vlada uspjeti iskoristiti ovaj višak na način koji će dugoročno koristiti privredi i građanima ili će se suočiti s problemima prekomjerne potrošnje i inflacije, ostaje nam vidjeti