<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Prijeti li nam repriza 2008.: Nakon kolapsa američke SVB i švajcarska banka pred bankrotom!?

Prije 15 godina je zbog jednog bankrota izbila globalna kriza.

15. mart 2023, 12:49

15. septembra 2008. američka investicijska banka Lehman Brothers podnijela je zahtjev za stečaj, što mnogi smatraju uvodom u najveću globalnu finansijsku i privrednu krizu modernog doba.

Prošle sedmice, u petak,10.03., u samo 48 sati američka Silicon Valley Bank proglasila je bankrot nakon čega su je američki regulatori zatvorili i zaplijenili sve njene depozite, što je najveći kolaps neke banke u SAD od finansijske krize 2008. godine.

I dok se mnogi pitaju kako će se njen bankrot osjetiti na globalnom tržištu u isto vrijeme mnogi sličnu sudbinu predviđaju i za jednu od najvećih banaka u Švajcarskoj, I osmu po veličini investicionu banku u svijetu, Credit Suisse, koja je samo u ponedjeljak pala za  više od 4%, dok je njen pad za proteklih godinu dana iznosio blizu 70%.

Miloša Grujića, doktora ekonomskih nauka i direktora PREF-a pitali smo koliko je situacija sa ove dvije banke ozbiljna,  može li uticati na cijeli bankarski sistem, te da li smo na pragu neke nove krize ili čak reprize 2008.: “Finansijske krize se sa vremenskim odmakom čine kao iznenadni događaji. Istini za volju, svi smo generali nakon bitke i tek nakon nastanka problema prepoznamo signale i znakove pored puta koji su prije eskalacije ukazivali na nelikvidnost. Silicon Valley Bank, je „tek“ šesnaesta po veličini u SAD-u. Šesnaeste banke nikada nisu rušile sisteme. Trenutno, ovaj potres se doživljava kao izolovan slučaj koji će ukazati na neke od dječjih bollsti finansijskih institucija, ali neće narušiti strukturu finansijskog sistema".

Naš sagovornik naglašava i da je pad američke banke posljedica neusklađenosti imovine i obaveza odnosno vjerovanja da je hedžing rizika nepotreban trošak. Napominje da postoje i druga poedinačna „kašljucanja“, koja podsjećaju na uzroke krize 2008., a opet su u pitanju nelikvidnost, neusklađenst imovine i obaveza i nedovoljna transparentnost.

Što se tiče švajcarske banke, kaže da je ona već dugo u problemima. Podsjeća da Credit Suisse još prije godinu dana službeno obratio investitorima u vezi s potencijalnim prikupljanjem dodatnog kapitala. Od tada su čak i prikupili određen kapital.

O istim ovim problemima se kod njih pričalo i 2021. godine. Tadašnji plan uprave je bio podijeliti tu investicionu banku na tri dijela te oživjeti banku za visokorizičnu imovinu i poslovne jedinice namijenjene prodaji. Konkretno, posljejdnji pad vrijdnosti akcija ove banke bio je nakon objave rezultata poslovanja za 2022. godinu. Banka je objavila određene materijalne slabosti ali i gubitak od osam milijardi dolara tokom 2022. godine. Inače, ti izvještaji su trebali biti objavljeni još prošle sedmice ali je regulator naložio da se ponovno pregledaju knjige pa se sa objavom kasnilo”, pojašnjava Grujić i dodaje  da je sve ovo izazvalo nove zabrinutosti koje su se povećale kada je nekoliko finansijskih stručnjaka kazalo kako će poslije propasti SVB banke iz Kalifornije Credit Suisse biti sljedeća institucija koja će pasti.

Međutim, dodaje da o paraleli s događajima u kritičnih šest mjeseci od marta do septembra 2008. bi mogli govoriti tek kada bi i druge banke pokazale gore spomenute simptome.

Mislim da se to neće desiti jer su banke mnogo bolje kapitalizovane i njihovi portfelji su drugačiji nego 2008. godine a i regulatori su mnogo rigidniji ali i dalje sporo reagiju. Ipak padovi su naglasili strahove da bi moglo uslijediti daljnje propadanje slabijih banaka”, zaključuje Grujić istovremeno skrećući pažnju na još jednu bitnu činjenicu, a to je da padovi vrijednosti akcija mogu ukazivati na manjak povjerenja investitora u određene kompanije ili sektore, ali da to nikako ne znači znači da će uskoro doći do propadanja banaka.

Do poremećaja u finansijskom sektoru, a onda lančano i u drugim sektorima, može doći tek ako se padovi vrijednosti akcija nastave. Takav scenario bi, objašnjava Grujić, moglo imati daljnje negativne posljedice na bankarski sistem i na zemlje: “Bankarski sistem može biti pogođen u takvim situacijama jer banke imaju uloge u investicionim fondovima i drugim finansijskim instrumentima čija vrijednost zavisi od kretanjima na berzama. Znači zaključak je da smanjenje povjerenja i vrijednosti finansijskih instrumenata može uticati na finansijske institucije i njihove klijente - uključujući manje solventne banke. U takvim situacijama, regulatori treba da intervenišu kako bi podržali stabilnost finansijskog sistema”.