Prije 10 godina potrošačka korpa u BiH bila jeftinija za skoro 600 KM! A plate…

Godinama nas ubjeđuju kako se ekonomska situacija u zemlji poboljšava, da plate rastu, da živimo bolje. Međutim stvarnost je dosta drugačija. 

Vidi se to poprilično jasno ako uporedimo situciju sa platama i potrošačkom korpom iz 2019. godine sa onom od prije deset godina.

Pa tako dok će se političari rado pohvaliti da je plata u ovom posmatranom porasla za 142 marke, znajte da je u u istom tom periodu potrošačka korpa porasla za puno više- čak 582 KM.
 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Godina

Prosječna plata

Potrošačka korpa

2019. oktobar

932 KM

1.978,91 KM

2009. oktobar

790 KM

1.396 KM

Razlika

142 KM

582 KM

 

Međutim i ovi porazni podaci o puno većem rastu troškova života od rasta plata, su uljepšana stvarnost kada sve ovo uporedite sa činjenicom da u RS u 2019. godini čak 40 posto zaposlenih radnika prima platu manju od 600 KM!

Prema platnim razredima, u julu 2019. godine, plate su bile sljedeće:
 

Raspon plata

Broj obveznika doprinosa/zaposlenih u julu

do 449 KM

15.816

450 KM

18.494

od 451 do 500 KM

37.411

od 501 do 600 KM

30.598

od 601 do 700 KM

21.989

od 701 do 800 KM

21.054

od 801 do 1.000 KM

32.451

od 1.001 do 1.200 KM

31.211

Preko 1.200 KM

49.776

UKUPNO

258.800

 

Komentar smo potražili od ekonomiste Faruka Hadžića. Evidentno je, kaže, da troškovi života svakodnevno rastu, a više je razloga za tako nešto od povećanja poreskih opterećenja, koja se onda lančano prenose i na cijene raznih proizvoda i usluga, pa do rasta energenata i sirovina. To samo po sebi i ne bi bilo problem da u istom ili većem obimu rastu plate. One, pojašnjava naš sagovornik, nominalno rastu u nekom omjeru, tako da radnici i građani imaju iluziju rasta plata, ali realno su plate manje, zbog mnogo većih troškova života. Najbolji primjer su, ističe Hadžić, akcize koje su povećane prije dvije godine. 

“Akcize su imale efekt kao da je stopa PDV-a povećana za 1%. Njihovo povećanje je dovelo do rasta cijena goriva, prevoza, pa i grijanja, a u drugoj fazi hrane i poljoprivrednih proizvoda. Poslodavci opterećeni visokim poreskim opterećenjima i iseljavanjem radne snage ne mogu preko neke granice povećati plate, tako da smo faktički zakovani kada je u pitanju značajnije povećanje plata radnika. Zbog toga dosta ljudi i napušta državu, jer ne mogu sa ovim platama, a rastućim troškovima života pokriti osnovne troškove. Onda se dešava da gotovo cjelokupnu platu radnik u BiH potroši na hranu, za razliku od radnika u Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji, gdje se za platu odvaja mnogo manji dio”, pojasnio je Hadžić.

Ukoliko vam je i nakon ovih podataka svejedno, onda ništa.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije