Nakon što je postao najmlađim CEO-om u istoriji GE-a, na čelu te kompanije bio je dvadeset godina, a tijekom njegove je vladavine dionica kompanije porasla gotovo 3000 posto. Godine 1999. GE postao je najveća svjetska kompanija po tržišnoj vrijednosti koja je tada bila veća od 500 milijardi dolara. Stoga ne čudi što ga je te iste godine Fortune prozvao “Menadžerom vijeka”.
Tijekom svoje je vladavine Welch General Electric učinio puno više od industrijskog giganta i to zahvaljujući brojnim akvizicijama i širenjem poslovanja u financije i konzultantske usluge. Usto, kako piše Bloomberg, osnovao je i GE Capital Bank.
– Postao je zlatnim standardom za genijalnost, ikonom industrijske mašte. Njegova postignuća ostvarena tijekom dva desetljeća šefovanja General Electricom mogu se vidjeti malo gdje drugdje – rekao je Jeffrey Sonnenfels, profesor na prestižnom američkom Sveučilištu Yale, koji je Welcha poznavao od 1980-ih.
Bio je poznat po svojoj netaktičnosti i stalnom rezanju troškova i radnih mjesta (tijekom svoje je karijere otpustio desetke tisuća radnika), a poslovnjaci su mu se uvijek divili zbog sposobnosti da poveća zaradu i tržišnu vrijednost kompanije. Iz tog su razloga mnogi kopirali njegove liderske strategije, a među njima su i W. James McNerney Jr., koji je zasjeo na čelo Boeinga, te Robert Nardelli, koji je upravljao Home Depotom i Chryslerom.
Nakon što se zaposlio u General Electricu, Jack Welch brzo je stigao do upravljačkih pozicija, a budući da je stalno propitkivao način vođenja kompanije, stekao je reputaciju kao veoma svojeglava osoba. Budućnost GE-a vidio je u plastici, medicinskoj opremi i financijskim servisima, a ne u opremi za kućanstvo. Kada je naslijedio Reginalda Jonesa na poziciji izvršnog direktora tvrtke, podijelio je odjele kompanije kao pobjednike, odnosno one koje su na prvom ili drugom mjestu u cijeloj industriji, te na gubitnike, šo su bile uglavnom starije divizije.
U samo pet godina prodao je preko 200 odjela i zatvorio desetak tvornica, godišnje je otpuštao 10 posto zaposlenika. Radnu snagu kompanije u tom je kratkom razdoblju smanjio za visokih 239.000, odnosno za trećinu.
– Uspješni vođa šokiraće organizaciju i dovest je do oporavka. Neuspješni vođa šokiraće ju i paralizirati – rekao je u jednom od svojih intervjua 1994. dodajući kako se “organizacije konstantno trebaju regenerirati”.