U trenutku kada se međunarodne sankcije zaoštravaju i kada se povećava broj lica na tzv crnim listama, bankarski sektor Bosne i Hercegovine se nalazi pred ozbiljnim izazovom, ali i brojnim nedoumicama zbog najave posljedica po bankarki sistem ukoliko bude poslovao sa licima na crnim listama Sjedinjenih Američkih Država.
Dok se domaći bankarski sektor muči s dilemom kako postupati s klijentima pod sankcijama, vlasti Republike Srpske, predvođene Miloradom Dodikom, pozivaju “crnolistaše” na gašenje računa kako bi se izbjegle potencijalne posljedice.
S druge strane, ekonomski stručnjaci za BUKU naglašavaju da bi eventualne sankcije mogle ograničiti pristup bh bankama američkom tržištu, ali i da postoji mnoštvo pravnih i ekonomskih nejasnoća.
Dok se tako vlasti i bankarski sektor pripremaju za moguće scenarije, građani su u neizvjesnosti, pitajući se o dometima i stvarnom uticaju mogućih međunarodnih sankcija na njihov svakodnevni život.
Podsjetimo, vršiteljka dužnosti pomoćnika sekretara za finansije SAD Anna Morris prije nekoliko dana govorila je o mogućim implikacijama po bankarski sistem u Bosni i Herceogvini zbog poslovanja sa licima koja se nalaze na tzv. crnim listama Sjedinjenih Američkih Država.
Kako je prenijela Agencija FENA, ona nije mogla govoriti o specifičnim bankovnim računima koje imaju ili nemaju oni koji su na „crnoj listi“, ali čin sankcija je da se privuče međunarodna pažnja na aktivnosti koje, kako je rekla, jako brinu Sjedinjene Države zbog potencijalnih posljedica.
“Razlog za ovo je sljedeći. Ako sankcionisana osoba nema imovinu ili račune u SAD-u, za međunarodne i lokalne banke bilo bi rizično ako bi dozvolili ovim stranama da imaju račune kod njih. To je važno prenijeti finansijskom sektoru ovdje, da se sankcije povezane sa Bosnom i Hercegovinom ne odnose samo na sankcionirane osobe ili subjekte, nego nose rizik za svakoga ko podržava takve osobe ili subjekte. To se zove Uredba o materijalnoj podršci, a to znači ako finansijska institucija obavlja transakciju za sankcionisanu osobu ili subjekt u BiH, to znači da ta finansijska institucija ili banka izlaže samu sebe riziku sankcija. Nama je bilo veoma važno prenijeti ovu poruku bankarskom sektoru ovdje u zemlji kako bi oni shvatili eventualne posljedice sankcija”, poručila je Morris.
U svojoj reakciji, Predsjednik Republike Srpske pozvao je sve sa crnih lista, na kojoj se i sam nalazi, da ugase svoje račune kako bankarski sektor ne bi treba trpjeti zbog njih.
“Dovući ću i ugasiti sve svoje račune u bankama kako bi se izbjegli eventualni problemi. Ne moram primati plaću preko njih, a pozivam i druge koji su pod sankcijama da postupe na isti način. Bankarski sektor ne bi trebao trpjeti posljedice zbog nas”, izjavio je Milorad Dodik, koje je dodao da bi eventualni gubitak međunarodne korespondencije banaka mogao biti veoma problematičan za domaće banke.
On je zatim više puta ponovio da će platu primati preko blagajne, što baš i nije moguće prema Uredbi o uslovima i načinu plaćanja gotovinom u Republici Srpskoj.
Dodikovu “molbu” za gašenjem računa, barem tako tvrdi, još i prije nego što je izrečena javno, ispunilo je još jedno lice sa crne liste – Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić – koji je svoje račune pogasio. Barem tako tvrdi.
Podsjećamo da je od 1. avgusta prošle godine na crnoj listi čitavo rukovodstvo Republike Srpske, pored pomenutog Stevandića, i premijer Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, te potpredsjednik Vlade i ministar pravde RS Miloš Bukejlović.
Ranije su na listi završili Dodikov tadašnji savjetnik i bivši predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija, i ministar zdravlja Alen Šeranić, kao i Nikola Špirić.
Najnoviji vlasnici sankcija su Srebrenka Golić, predsjedavajuća Vijeća naroda RS, Dodikov savjetnik Branislav Okuka te Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar predsjednika RS.
Banke u BiH su u nedoumici kako postupati u slučaju poslovnog ophođenja prema ovim licima u slučaju kada lice ima npr. podignut kredit. Ali postoje tu i mnoge druge nepoznanice, pa je Udruženje bankara BiH uputilo dopis Ambasadi SAD-a u BiH i tražilo dodatno pojašnjenje. I iz Međunarodnog monetarnog fonda izrazili su zabrinutost zbog rizika da se banke nađu pod sankcijama.
Dometi potencijalnih sankcija prema bh bankama mogu varirati, ali prema mišljenju stručnjaka, trenutno ne postoji neposredan razlog za zabrinutost među običnim građanima.
Stručnjak za makroekonomiju Slaviša Raković kaže za BUKU da građani nemaju razloga za brigu. Kako tvrdi, najave američkog ministarstva finansija su još uvijek umjerene, tako da razlog za nesanicu imaju isključivo bankari.
Što se tiče posljedica eventualnih sankcija on kaže da je moguće da se bankama ograniči ili onemogući pristup dolarskom tržištu gdjegod u njemu učestvuju američke banke.
“Neka dalja eskalacija se može projektovati kroz isporučioce softvera, ali to je prilično ograničeno. Treća mogućnost je da se sankcije prošire na matične banke izvan BiH a koje imaju sjedište u EU. To je neki krajnji domet” ističe Raković, i dodaje da ostaju brojne kontradikcije.
“Pravni sistem BiH ne poznaje bilo kakve sankcije izuzev onih koje propisuje poglavlje 7 povelje UN, a čak i za njihovu primjenu nema propise. Kako primijeniti bilo šta protiv lica i firmi iz BiH suprotno propisima ostaje da visi kao mač nad glavama banaka” dodaje on.
Ekonomista Igor Gavran kaže da je pitanje potencijalnih američkih sankcija prema bh bankama prije svega pitanja za međunarodne pravnike i za domaće institucije nadležne za bankarstvo kojima mora biti interes zaštita bh banaka i klijenata a ne interesa stranih država.
Kako ističe za BUKU zaista je teško još uvijek sve prognozirati jer je nejasno kako će banke postupiti i kakve sve posljedice eventualno mogu imati.
“Ako bi bila riječ o uskraćivanju pristupa američkom tržištu i klijentima to bi za većinu banaka bilo nebitno (ako govorimo o bankama kao bh pravnim subjektima a ne njihovim vlasnicima vani koje bi naravno prekid poslovanja s američkim tržištem pogodio), jer imaju sasvim dovoljno sredstava na raspolaganju i na lokalnom tržištu” rekao je Gavran
Dodaje ipak kako bi eventualne sankcije u formi prekida pristupa međunarodnom platnim sistemu, SWIFT-u ili drugim globalnim tokovima imale ozbiljne posljedice i mogle onemogućiti međunarodno poslovanje ili ga bitno limitirati.
“Ali postavlja se pitanje i koliko bi sve to uopste bilo legalno jer nije normalno da jedna država direktno upravlja tržištem druge države i njenim pravnim subjektima. Eventualne posljedice za ostale klijente bi naravno zavisile od posljedica i položaja koji banke trpe. Naime, mogle bi biti minimalne, ako same banke ne gube pristup širem međunarodnom tržištu ali mogle bi biti i ozbiljne ako se to desi i onda sve transakcije koje bh klijenti obavljaju sa svijetom da postanu teze ili nemoguce za provedbu pa ih ti potakne da napuštaju banke a onda se naravno problemi za sve mogu multiplicirati” naglašava naš sagovornik.