Sumom koja je dostigla 947 milijardi evra, nemačke, holandske i
finske štediše spasavaju trenutno evrosistem, a da ni oni sami ni
njihovi poslanici niti o tome nešto znaju niti to razumeju, kaže Zin.
Tako
će Nemci narednih godina, doduše, izgubiti deo svoje imovine, ali će
godine do kraja ove decenije na određeni način biti nemačke zlatne
godine, tvrdi on.
Jer, Nemci će imati dovoljno posla pošto su iz krize izvukli i korist: kretanje kapitala je promenilo smer.
|
“Sad se zna koliko je rizično ulagati u inostranstvo i traže
se sigurnija mada niže okamaćena ulaganja u Nemačkoj. Zato je profit u
građevinarstvu danas najniži u nemačkoj istoriji, a imamo građevinski
bum“, kaže Zin.
Mladi Nemci ne bi trebalo nikuda da mrdaju iz svoje zemlje – “Svetski
kapital dolazi u Nemačku i Švajcarsku jer mi još imamo pametan pravni
sistem, jer imamo industrijsku bazu, izvanredan sistem profesionalnog
obrazovanja za mlade ljude, koji ulični kriminal i nemire drži na niskom
nivou“.
I Grci, kaže Zin, imaju šansu: ako izađu iz evra i devalviraju drahmu. “Posle rata smo imali desetine državnih bankrota sa devalvacijama, i gotovo uvek je devalvacija bila recept za uspeh.
Bilo bi prolaznih teškoća, bilo bi navale na banke jer ljudi prazne
svoja konta kad devalvaciju nanjuše. Ali čak i ako sav svoj novac iznesu
iz zemlje, to je ništa prema troškovima spasavanja“, kaže Zin.
On podseća da je na ime pomoći i u vidu otpisa duga Grčkoj već dato 460 milijardi evra. “Da je za Grčku napravljen Maršalov plan, u odnosu na BDP veličine onog za Nemačku, koštao bi četiri milijarde evra. Ovako, Grčka je već dobila 116 Maršalovih planova“.