Ovaj primjer slijediće i Austrija koja je poslala obavještenje hrvatskim vlastima da planiraju da uvedu porez na penzije koje se isplaćuju hrvtaskim građanima.
Ministar rada i penzionog sistema Mirando Mrsić kazao je da će se iduće nedjelje sastati sa stručnjacima poreske uprave kako bi se dogovorili oko daljih postupaka i vidjeti može li Hrvatska uvesti porez.
Radnici iz inostranstva poslali su 2011. u Hrvatsku 1200 milona dolara što je za 52 miliona dolara manje u odnosu na 2010. godinu, procjena je Svjetske banke.
U Sloveniju se slilo 26 miliona dolara, u BiH 104 miliona, a u Srbiju 368 miliona dolara više nego prethodne godine.
Prije svjetske krize, od 2007. do 2008., iznos radničkih doznaka u Hrvatsku povećao se sa 1,1 na 1,3 milijarde dolara, no od tada je u padu.
Ekonomska kriza, čini se, nije jedini razlog pada radničkih doznaka u Hrvatskoj.
“Teško je objasniti tu razliku”, napominje Anđelko Akrap, profesor demografije sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Jedan od mogućih razloga je da Hrvati bosanskohercegovačkog porijekla dio novca uplaćuju u BiH.
Drugi mogući razlog je da su ljudi u inostranstvu zbog krize i nemaštine odlučili podići dio štednje i povećati iznos novca porodicama u pojedinim zemljama.
Prema podacima Svjetske banke, samo radničke dozvole iz inostranstva u BDP-u BiH učestvuju sa 12,9 odsto, a Kosova 17,5 odsto. U Hrvatskoj doznake čine 2,2 odsto BDP-a. “Dijaspora može biti važan izvor kapitala, tehnologije, trgovine i znanja za matične zemlje. Doznake smanjuju nivo siromaštva”, navedeno je u saopštenju Svjetske banke, prenose agencije.