To pokazuju podaci u informaciji o stanju u oblasti penzijskog osiguranja RS, koja će se naredne sedmice naći pred poslanicima Narodne skupštine. Od 2005. godine prosečna plata povećala se za 174, a penzije za tek 55 odsto. Mereno po kupovnoj moći, standard penzionera vratio se u 2008. godinu. Od tada je prosečna penzija povećana za 23, a troškovi života veći su za najmanje 150 KM.
Svaki deseti penzioner prima najmanju penziju od 160 KM, to jest petinu prosječne plate. Polovina preživljava sa manje od 300 KM mjesečno, što znači da sa manje od 10 KM dnevno ne može da kupi ni hranu do 15. u mjesecu.
Iz Udruženja penzionera poručuju da je granica izdržljivosti odavno pređena, pa traže od vlasti da hitno reaguje.
Predsjednik Udruženja Rade Rakulj najavljuje da će sa predstavnicima vlasti razgovarati u petak, kada će se podvući crta. Ukoliko nadležni ne predlože način za povećanje penzija, kaže, ovaj put se neće ustručavati da pribegnu merama građanske neposlušnosti.
Da je najstarijoj populaciji dogorjelo do nokata svjesni su i u Vladi RS. U informaciji o stanju u PIO navodi se da „svaki zaposleni ima svog penzionera“, pa ima ozbiljnih teškoća kako obezbijediti dovoljno novca za redovnu isplatu. Dodaje se da je pad standarda penzionera „znak da odgovarajućim mjerama treba zaustaviti pad radi očuvanja minimuma socijalne sigurnosti, a da bi se izbjegla opasnost od siromaštva stare populacije“. Međutim, Rakulj kaže da u ekstremnom siromaštvu već žive dve trećine penzionera.
U Narodnoj skupštini RS dva puta smo naglašavali da ovako ne može dalje, a zaključke da se odmah reaguje većina nije usvojila. Ogorčeni smo jer živimo u velikom siromaštvu. To se dešava u državi u kojoj se vlast prema penzionerima godinama odnosila restriktivno – ocenjuje Rakulj.
On najavljuje da će Udruženje penzionera pred predstavnike vlasti postaviti donje granice iznosa penzija, to jest da nijedna penzija ne bude manja od 300 KM.
To je dovoljno samo za biološki opstanak – poručuje on.
Po njegovim riječima, rast plata mora da prati rast penzija, odnosno moraju se uskladiti procenti povećanja. On podsjeća da penzioneri s punim radnim stažom u stvari plaćaju cijenu masovnog penzionisanja i onih koji su penzioneri postali sa samo 15 godina staža.
Upozoravali smo na to da je to neizdrživo i da će nam se desiti potpuni kolaps. Fond PIO za penzije uzima kredite, a ako se ovako nastavi, svi ćemo ostati bez penzija – tvrdi Rakulj.
Međutim, revizija penzija koja je trebalo da sistem očisti od lažnih penzionera dosad je išla traljavo. Potvrđuje to i zaključak Vlade RS u kojem se ističe da je revizija rješenja Fonda PIO – nezadovoljavajuća. Dosad je pod lupom revizije bilo samo dva odsto rješenja. Vlada RS naložila je Fondu da pojača reviziju, naročito rada ljekarskih komisija koje ocjenjuju invalidske penzije, jer svaki šesti penzioner u RS prima takvu penziju.
U Fondu PIO višak zaposlenih
Prenosom nekih nadležnosti na Poresku upravu RS za oko 70 odsto zaposlenih u Fondu PIO smanjeni su zadaci. Najavljeno je preispitivanje svakog radnog mesta, a višak radnika najvjerovatnije će preći u Poresku upravu. Dio radnika mogao bi da bude proglašen tehnološkim viškom. Interesantno, i pored viška radnika, Fond PIO RS zatrpan je neriješenim predmetima – na kraju juna bilo je više od 5.000 neriješenih zahtjeva za penzije.