Najveći broj bosanskohercegovačkih građana trenutno odlazi u
Sloveniju, Njemačku, Austriju pa onda u Hrvatsku u kojoj takođe
nedostaje radnika, ali situacija s dobijanjem dozvola je komplikovanija
nego u drugim evropskim zemaljama.
– Ono što je interesantno jeste da ove godine Hrvatska nije
najtraženija i najinteresantnija bh. građanima. Takva situacija je iz
više razloga. Veliku ulogu igra situacija s inflacijom. Moram napomenuti
da je Hrvatska najgora u Evropskoj uniji po stopi inflacije, dakle,
primanja su ostala ista, a standard života je poskupio. Bilježimo i
blagi pad kada je riječ o turističkoj sezoni u Hrvatskoj, što utiče i na
odlazak naših radnika u tu zemlju. U Hrvatskoj postoji i problem kada
je riječ o izdavanju radnih dozvola, čeka se i do devet, deset mjeseci –
pojasnio je Raškaj.
Mišljenja je da je to iskoristila Slovenija koja svoje dozvole
rješava u najkraćem mogućem roku, najkasnije za mjesec dana, a generalno
traje oko 15, 20 dana.
– Najveći broj bh. građana trenutno odlazi u Sloveniju, Njemačku,
Austriju, pa onda u Hrvatsku. Kada je riječ o najtraženijim zanimanjima,
u Hrvatskoj trenutno nedostaje 20.000 građevinskih radnika koji bi
radili na obnovi od zemljotresa. To je zaista velik broj. Imamo i
radnike koji ne žele da rade i primaju socijalnu pomoć u Austriji i
Njemačkoj. Međutim, najnovija informacija koja dolazi iz Austrije jeste
da oni kreću u detaljnu provjeru tih ljudi koji primaju socijalnu pomoć,
koji su sposobni za rad, a koji ne žele da prihvate posao koji im se
nudi u Austriji – naglasio je Raškaj.
Prošle godine su u Bosni i Hercegovini najtraženiji radnici bili u IT sektoru.
– Međutim, došlo je do pada potražnje u IT sektoru pa skoro i nemamo
oglasa ove sezone za IT. Ono čega smo se najviše bojali jeste da će se
val otkaza iz Amerike preliti na Evropu i Bosnu i Hercegovinu. Trenutno
su u Bosni i Hercegovini najtraženija zanimanja u građevinskom sektoru,
od tesara, armirača, zavarivača, zatim sektor transporta, vozača kamiona
mnogo nedostaje, uslužnih djelatnosti, trgovine, ali isto tako zbog
turističke sezone u Hercegovini nedostaju radnici i u sektoru
hotelijerstva, zatim u ugostiteljskim objektima. Tu bih dodao i zanatske
manje radnje gdje nedostaje postolara, mehaničara… – istakao je Raškaj.
Ukazao je i na veliki problem u građevinskom sektoru u kojem plate i nisu niske.
– Znači da više nije stvar samo u platama, nego je problem i u
komunikaciji. Smatramo da svaka ozbiljna firma u Bosni i Hercegovini
treba imati kvalitetnog PR-a koji će biti prva linija u komunikaciji s
građanima i da detaljno objasni šta to poslodavac još nudi osim plate –
izjavio je Raškaj za Anadolu.
Iako veliki broj bh. građana odlazi u Njemačku, smatra da zabrinjava
činjenica Zavoda za zapošljavanje Njemačke koji su ukazali na pad
potražnje za projektantima.
– Ako se više ne budu tražili projektanti, smatram da će i Njemačka krenuti u nekom pravcu recesije i krize – rekao je Raškaj.
Osim građevinskog sektora, najveći problem je u oblasti turizma.
– Ugostiteljski objekti u cijeloj Evropi muku muče s radnom snagom,
od konobara do hotelijera, sobarica, čitačica – poručio je Raškaj.
Podijelio je i podatak da je od početka ove godine iz Hrvatske u neke druge zemlje otišlo do 20 posto radne snage.
– Tome je pridonio šengen, jer je otvorio vrata građanima koji žive
uz granicu sa Slovenijom, da odu raditi tamo jer su veće plate. U Bosni i
Hercegovini, u odnosu na prošlu godinu, porast broj onih koji odlaze je
deset posto. Najčešći uzrok koji navode građani, ali i poslodavci koji
nas kontaktiraju, jeste politička situacija u Bosni i Hercegovini, a na
drugom mjestu su primanja – pojasnio je Raškaj.
Smatra da bi se riješili problemi s deficitarnim zanimanjima potrebno
je pozabaviti se obrazovnim sistemom, uvezati obrazovne ustanove na
svim nivoima i praviti analize tržišta rada.
– Učenici i studenti ne upisuju zanimanja koja su tražena. Možemo
vidjeti da je u Hrvatskoj trenutno na upisima na fakultete upražnjeno
20.000 mjesta, dakle, nema studenata koji bi upisali tražena zanimanja. I
dalje se, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i regiji upisuju fakulteti
koji lijepo zvuče – pravni, ekonomski… I dalje se ne radi na tome da se
ograniči broj upisa za ona zanimanja kojih je trenutno previše na
tržištu, a da se fokus, s nekim stimulansima, prebaci na ona deficitarna
zanimanja – istakao je Raškaj.
Dok traju politička prepucavanja u Bosni i Hercegovini, mladi u sve većem broju pakuju kofere i odlaze iz ove zemlje.
Svakodnevno svjedočimo odlascima mlade kvalifikovane radne snage, što
dovodi do toga da u Bosni i Hercegovini ostaje sve manje ljudi, a time
dolazi i do problema na tržištu rada.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi
nešto više od pola miliona mladih, u dobi od 19 do 29 godina.
Nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim
godinama, međutim, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom
odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba.
Raškaj smatra da je jedno od rješenja da se zaustavi val odlazaka mladih ljudi smirivanje političke situacije.
Mišljenja je da Bosna i Hercegovina ima potencijale da privuče strane
investicije čime će se obezbijediti u dodatna radna mjesta.