Globalni dug je u prvom kvartalu 2025. dostigao historijski maksimum od preko 324 biliona dolara, što je rast od oko 7,5 biliona u odnosu na prethodni kvartal, pokazuju podaci Instituta za međunarodne finansije (IIF).
Glavni „krivci“ za ovakav skok su Kina, Francuska i Njemačka, dok su Kanada, UAE i Turska zabilježile pad zaduženosti. Posebno je zanimljivo da je ovaj kvartalni rast bio više od četiri puta veći od prosjeka od kraja 2022. godine, a jedan od faktora je i slabiji američki dolar, zbog čega dug izražen u dolarima izgleda veći.
Iako je globalni odnos duga prema BDP-u ostao nešto iznad 325%, u zemljama u razvoju zabilježen je historijski rekord – 245%. Ukupan dug tržišta u razvoju premašio je 106 biliona dolara, pri čemu je Kina sama dodala preko 2 biliona u jednom kvartalu.
Među najvećim „prinosiocima“ rasta duga našli su se i Brazil, Indija i Poljska.
I dok razvijene ekonomije do kraja godine moraju da servisiraju gotovo 19 biliona dolara obaveza, tržišta u razvoju suočavaju se s rekordnih 7 biliona dolara otplate obveznica i kredita, što 2025. čini godinom ozbiljnih finansijskih izazova na globalnom nivou.
Njemačka je dugo važila za zemlju ljubitelja gotovine, ali to se sada drastično promijenilo, čak i kada putuju u inostranstvo. Samo oko trećine Nijemaca danas bira plaćanje kešom, bilo kod kuće ili van granica.
Promjena je nagla, pokazuje istraživanje koje je predstavio portal za poređenje Verivox.
U junu 2023. većina, 53 posto, izjavila je da kupovinu od 20 eura u inostranstvu, unutar eurozone, plaća gotovinom. Danas je taj udio pao na svega 34 posto.
Kod kuće, 51 posto Nijemaca radije plaća karticama na kasi, bilo debitnim ili kreditnim, ističe Oliver Maier, direktor Verivoksa.
Upotreba kartica još je izraženija na putovanjima. Gotovo 55 posto preferira karticu unutar eurozone, a više od 56 posto van nje.
Istraživački institut Innofact je u ime Verivoksa u avgustu anketirao 1.031 osobu uzrasta od 18 do 79 godina.