Garancija od četiri mjeseca
O temeljnim postavkama ovog plana raspravlja se već mjesecima. U načelu bi svaki Evropljanin mlađi od 25 godina trebao dobiti takozvanu garanciju na zapošljavanje. Najkasnije četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja svakoj mladoj osobi bi se trebala otvoriti neka nova perspektiva.
Novo radno mjesto ili mogućnost daljnjeg obrazovanja ili ako baš ništa drugo, obavljanje praktične nastave. O ovim se mjerama razmišlja zbog toga što mladi sve teže nalaze mogućnost uspješno se uključiti na tržište rada.
EU nije nadležan
No predstavnik Međunarodne organizacije za rad (ILO) Ekkehard Ernst smatra da u ovim planovima problem može predstavljati činjenica da EU nema puno pravnih temelja po kojima može uticati na stanje nezaposlenosti.
“Obrazovanje pripada u nadležnost svake pojedine zemlje članice. Tu EU ne može imati uticaja”, smatra i analitičar Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) Karl Brenke.
Svejedno, EU može zemlje članice barem savjetovati šta im je činiti.
A ti savjeti temeljili bi se na pozitivnim primjerima iz prakse: U Švedskoj takav program garancije funkcionira još od devedesetih godina.
I u Austriji se zadnjih nekoliko godina primjenjuje sličan sistem. U obje ove zemlje je stopa nezaposlenosti među mladima niska. U Austriji ona iznosi nešto više od osam posto. U Španiji ili Grčkoj, u kojima takvi programi ne postoje, nezaposlena je svaka druga mlada osoba.
Južna Evropa nije srednja Evropa
No južna Evropa i srednja Evropa ne mogu se tek tako uspoređivati, upozorava Karl Brenke. Na jugu mladima često nedostaje praktičnog iskustva.
“Oni se uglavnom obrazuju u školi a kad obrazovanje završe, vrlo im je teško napraviti prvi korak.”
Dualni sistem obrazovanja kakav postoji u srednjoj Evropi bi ovaj početak uvelike olakšao. S jedne strane mladi ljudi usvajaju teoretsko znanje, ali već su istovremeno u kontaktu s kompanijama. Tako mogu puno ranije steći iskustva u radnom svijetu. Španija je tek sad započela prilagođavati svoj sistem s onim srednjoevropskim.
Osim toga, u Austriji primjerice postoji bliska saradnja između javnog sektora i srednje velikih poduzeća. U drugim zemljama to nije slučaj.
Kratkoročno bi praktična nastava mogla pomoći, ali u zemljama u kojima je ekonomija u krizi, ne može biti dugoročnih rješenja, smatraju stručnjaci.
Svejedno, čelnici EU-a očekuju podršku za ovaj svoj plan i od zemalja s juga Evrope. Kao poticaj trebali bi poslužiti evropski socijalni fondovi, jer bi novac iz tih fondova u pojedinim državama mogao biti upotrijebljen za financiranje programa zapošljavanja mladih.
U srijedu (5.12.2012.) povjerenik EU-a za socijalna pitanja Laszlo Andor javnosti će predstaviti pojedinosti ovog Unijina plana.