Za četiri godine se može svašta uraditi. Može i za godinu, i
za mjesec. Ko hoće, naravno. Ali, vladajućim strukturama u Bosni i Hercegovini
se baš i ne da. Kada je Uprava za indirektno oporezivanje BiH u maju 2019.
godine objavila da je pripremila Prednacrt zakona o PDV-u, mnogi su pomislili
kako ćemo konačno dobiti novi, kvalitetniji zakon. Zakon koji će, prije svega,
donijeti neke suštinske promjene na kojima već godinama insistiraju ekonomisti
i privrednici u našoj zemlji.
No, kako to uglavnom biva kod nas, sve je ostalo samo na
pokušaju. Iz Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH su nam rekli
da je Prednacrt zakona prema procedurama išao u entitetske parlamente na
izjašnjavanje, kao i na javnu raspravu, ali da nakon toga nije iz UIOBiH došao
Upravnom odboru UIOBiH na usvajanje. Kada Uprava za indirektno oporezivanje
dostavi dokument u formi Prednacrta Upravnom odboru, potrebno je da ga UO
usvoji i da u formi nacrta dostavi Vijeću ministara BiH, koje se potom izjašnjava
o dokumentu. Vijeće ministara bi nakon toga dokument trebalo u formi prijedloga
zakona poslati Parlamentarnoj skupštini BiH na izjašnjavanje.
Odbijali sve prijedloge koji su bili korisni za građane i
privredu
Ekonomista Igor Gavran smatra da su određene stvari iz
oblasti PDV-a morale biti prioritet institucijama.
“Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje je ranije
savjetovao vlastima da odbijaju brojne inicijative za promjenu propisa oko
PDV-a koje su većinom bile u korist građana i privrede, a s druge strane ove
izmjene koje su oni sami pripremili čekaju, a da ne znamo ni šta čekaju. Koliko
je meni poznato te izmjene koje je pripremila UIOBiH ne sadrže ništa konkretno
i zanimljivo za građane i privredu, a kamo li pozitivno, već je samo riječ o
nekom formalnom usklađivanju s nekim izmjenama zakonodavstva Evropske unije u
ovoj oblasti i nekim promjenama koje smo davno trebali uskladiti. Od
posljednjih naših izmjena u zakonodavstvu, dešavale su se promjene praksi s
kojima i mi treba da se usklađujemo, a
bojim se da je od vremena kada je ovaj pomenuti Prednacrt zakona napravljen, da
je u međuvremenu bilo promjena s kojim ćemo opet morati da se usklađujemo.
Mislim da ta verzija zakona nakon četiri godine nema nikakvog smisla i da bi se
trebala revidirati i da se ide s jednom kompletnijom izmjenom zakona”, ističe za
Buku Gavran.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH tvrde da su oni
isključivo za cjelokupnu izmjenu zakona, a nikako za parcijalne.
“Naš stav je da ovo što se vrlo često zadnjih
godina dešava, a to su ti silni pojedinačni zahtjevi za izmjenu Zakona o PDV-u,
najviše usmislu oslobađanja od plaćanja
PDV-a, mi smo mišljenja da to nije dobro i da se treba ići u jednu izmjenu i
donošenje potpuno novog zakona. Zakon o PDV-u je na snazi od 2006. godine, a u
Evropskoj uniji se toliko desilo promjena, tako da naš zakon uopšte nije
usklađen. Prilikom kreiranja Prednacrta novog zakona o PDV-u, on je u velikoj
mjeri bio usklađen, ali vjerovatno će trebati dodati i neke nove stvari pošto
je prošlo nekoliko godina”, kaže za Buku Ratko Kovačević, glasnogovornik
UIOBiH.
SNSD ujutro bio za, popodne protiv
Ekonomista Zoran Pavlović podsjeća na sve besmislene
postupke državne vlasti u prethodnih nekoliko godina kada je riječ o
indirektnom oporezivanju.
“Prije dvije godine, kada je vrlo izražena bila inflacija,
pokrenuta je inicijativa za uvođenje više stopa PDV-a na različite vrste
proizvoda. Pa je to po prijedlogu SNSD-a na kraju bilo 5 posto na hranu i
osnovne životne namirnice, 17 posto na sve ostalo, a na luksuzne proizvode 23
posto. Ta inicijativa je usvojena u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i
Hercegovine, da bi bila oborena u Domu naroda od SNSD-a koji je ovo podržao u
Predstavničkom domu. To je, dakle, bio usvojen zakon od predstavnika građana u
najvišem zakonodavnom tijelu, a Dom naroda bi trebao da reaguje samo ako nekom
od naroda narušava prava zakon koji su usvojili predstavnici građana u
Predstavničkom domu. Tek tada ima smisla da se aktivira Dom naroda”, govori za
Buku Pavlović.
No, Dom naroda u Parlamentu BiH ravnopravno odlučuje o
zakonima kao i Predstavnički dom, tako da su sve korisne inicijative uglavnom
nailazile na blokade.
Jedna od onih koja nije naišla na blokadu jeste ukidanje
PDV-a na doniranu hranu što je usvojeno prošle godine, a državni Parlament je
podržao i prijedlog kojim se prag za ulazak u PDV sistem pomjerio s 50.000 na
100.000 KM. Ova stavka je bila planirana i u Prednacrtu zakona koji je kreirala
Uprava za indirektno oporezivanje 2019. godine, samo što je njihov prijedlog
bio da se prag podigne na 75.000 KM.
Taj primjer oko praga je najbolji pokazatelj koliko se
kasni. Naravno da se takve stvari mijenjaju kako život teče. Sada bi bilo
suludo da se ide s ovom neizmjenjenom verzijom i da se onda opet prag spušta na
75.000 KM. Ako nisu u stanju da cijeli zakon dovedu do kraja, a izgleda da
nisu, onda je bolje da nastavimo s ovim parcijalnim izmjenama kao što je bilo
kod promjene praga”, kaže Gavran, te navodi šta je prioritetno mijenjati u
Zakonu o PDV-u.
Pomjeranje roka plaćanja PDV-a s 10. na kraj mjeseca je
definitivno i najjednostavnije i nešto protiv čega nije razumno se protiviti.
Argumenti koji su se prošli put plasirali protiv ovakvog prijedloga su bili
toliko neodrživi, naivni i neuvjerljivi da mislim da su ti argumenti pokazali
koliko je ovo potrebno unijeti u zakon, jer stvarne štete ne može biti. Kada je
riječ o nižoj stopi PDV-a, tu razumijem da postoji nešto viša kompleksnost i
karakter promjene i razumijem da bi u određenom periodu bilo nešto manje
prihoda zbog tih nižih stopa za određene proizvode, ali i to bi dugoročno imalo
pozitivne efekte. Nije smisao bilo kojeg poreza da bude što viši i da, što
bi se reklo, otima što više para, nego je smisao da bude i stimulativan za
ekonomiju, a ne samo kao kazna”, naglašava Gavran konstatirajući da bi
građani imali više volje za potrošnjom kada bi imali niže cijene kroz
povoljnije porezne stope.
Shodno tome, veća potrošnja donosi i veće prihode u budžete.
Pavlović podsjeća na djelovanje Uprave za indirektno
oporezivanje prethodnih godina.
“Uprava za indirektno oporezivanje, koja je izvršni organ
koji treba da sprovodi odluke, je dala sebi pravo da se obrate Parlamentarnoj
skupštini sa pričom da je vrlo teško uvesti više stopa PDV-a, da to traži mnogo
vremena i mnogo novca jer se tu mijenjaju softveri. Tako da mene ništa ne čudi,
pa čak ni to da se bilo koje inicijative vezane za naplatu indirektnih poreza
ne sprovode, jer je to u očima ljudi koji sjede u Upravnom odboru UIOBiH
narušavanje prihoda na koje oni računaju. Ono što bi bilo pošteno i što bi
trebalo da zanima naše političare jeste da se PDV plaća po realizaciji, jer je
tako bilo s porezom na promet koji je važio u Bosni i Hercegovini nakon rata,
ali i u bivšoj Jugoslaviji, a da je od 17 posto poreza 13 pripadalo državi, 3
posto opštini, a 1 ili 2 posto za razvoj”, riječi su Pavlovića.
Podsjetimo, privrednici iz Bosne i Hercegovine već godinama
insistiraju da se u Zakonu o PDV-u pomjeri rok za plaćanje PDV-a s 10. na kraj
mjeseca. Udruženja poslodavaca su čak nudila i neke soft varijante, koje
bi podrazumijevale da se rok pomjera za jedan dan svakog mjeseca. No, državne
vlasti nisu željele ni da čuju čak ni za ove prijedloge koji nemaju nikakav
negativan utjecaj na prihode u budžete.