foto Anadolija
Rast inflacije u evropskim državama, poskupljenje energenata, kriza na mnogim tržištima… Samo su neke od posljedica rata u Ukrajini. Još neoporavljena ekonomija od pandemije korona virusa tako se u februaru 2022. počela suočavati sa novim izazovima.
Ove jeseni svijet se suočio sa još jednim ratom, onim u Palestini, odnosno Gazi. Svjetski stručnjaci kažu da bi to moglo uticati na ekonomije širom svijeta, a prevashodno rastom cijena energenata te nestašicom energenata.
Kako rat na Bliskom istoku može uticati na bh. ekonomiju pitali smo ekonomskog analitičara Igora Gavrana. On u razgovoru za Buku kaže da za sada nema razloga za brigu.
„Dosadašnji obim i područje sukoba imaju minimalan direktni uticaj na svjetsku ekonomiju, a praktično nikakav specifično na BiH. Osim, eventualno, efekta na kupovinu uvoznih brendova koji se manje ili više opravdano percipiraju povezanim s Izraelom, ukoliko pozivi na njihov bojkot daju ikakve rezultate u BiH“, rekao je Gavran.
Situacija bi se mogla promijeniti proširivanjem sukoba, kada bi građani mogli na svojim novčanicima osjetiti posljedice rata.
„Naravno, eventualno širenje rata izvan Palestine – bilo ratnih sukoba bilo ekonomskih mjera poput ograničavanja prometa kroz Suecki kanal ili izvoza nafte i plina iz regije bi djelovali na cijeli svijet uključujući i BiH. Ali, za to nema nikakvih naznaka jer režimi vodećih proizvođača nafte iz regije uglavnom ne čine ništa konkretno da pomognu Palestince i čini se sasvim nevjerovatnim da učine više i u narednom periodu“, pojašnjava Gavran.
Rat u Ukrajini zaustavio je privredni rast u Evropi, a najteže je pogođena njemačka ekonomija. Ekonomske posljedice će u narednim godinama biti još teže i izraženije, procijenjeno je u studiji švicarske centralne banke.
Velike zabrinutosti o ekonomskim posljedicima sukoba u Gazi, još nema, a našeg sagovornika pitamo koja je razlika ekonomskih posljedica rata u Palestini u odnosu na rat u Ukrajini?
“Ključna razlika za nas je relativna blizina Ukrajine, odnosno što se ovaj rat odvija u Evropi i mnogo direktnije utiče na ekonomske tokove i lance snabdijevanja. Također je Ukrajina i značajan proizvođač više bitnih grupa proizvoda (žitarice, čelik) čije smanjenje raspoloživosti je poremetilo privremeno stanje na širem tržištu. Drugi ključni faktor su sankcije uvedene Ruskoj Federaciji i njihove posljedice, jer najveći dio negativnih efekata i poremećaja lanaca snabdijevanja u Evropi nisu neminovni rezultat rata nego sankcija Zapada kao svjesnog izbora i političke odluke koja ni u kom slučaju nije neminovna. Bez sankcija ekonomski efekti samog rata bilo bi najvećim dijelom privremeni, a dugoročni kao rekordna inflacija u prethodnom periodu (koja još uvijek traje iako se smanjuje) ne se nikada ni dogodili u takvom obimu i trajanju (neki ne bi nikako)“, kaže Gavran.
Bosna i Hercegovina u međuvremenu je pokušavala održavati balans između Zapada i Rusije, te nije uvodila restriktivne sankcije, ali ekonomske posljedice je nisu zaobišle.
„Iako se BiH nije efektivno uključila ni u rat ni u sistem sankcija (deklarativne izjave te vrste nemaju nikavog efekta), nije mogla izbjeći njihove efekte i još uvijek ih itekako osjeća. I aktuelni pad izvoza u EU zbog recesije i pada tražnje u Njemačkoj i drugim izvoznim tržištima su dobrim dijelom posljedica svega ovoga odnosno štete koju je EU učinila sama sebi“, zaključuje Gavran.