Rastući javni dug postaje sve veća prijetnja globalnoj ekonomskoj stabilnosti. Investitori sve pažljivije prate fiskalne politike vodećih zemalja, a trenutno su pod posebnim povećalom Sjedinjene Američke Države i Japan, koje zajedno čine skoro trećinu svjetskog BDP-a.
Upozorenja iz Amerike
Nakon što je agencija Moody's ukinula posljednji AAA kreditni rejting za Sjedinjene Države, tržišta su burno reagovala. Istovremeno, slab interes za japanske državne obveznice izaziva sve veći nemir među ulagačima.
Iako još nije došlo do otvorene dužničke krize, upozoravajući znakovi su sve češći. April je donio masovnu rasprodaju američkih obveznica, a novi zakon o porezima i državnoj potrošnji, koji promoviše predsjednik Donald Trump, mogao bi povećati američki dug za 3,3 triliona dolara do 2034. godine, prema Committee for a Responsible Federal Budget.
Jamie Dimon, izvršni direktor JPMorgan Chase, upozorio je na “pukotinu na tržištu obveznica” izazvanu nekontrolisanom potrošnjom. Ipak, status dolara kao globalne rezervne valute još uvijek štiti SAD. Secretary of the Treasury Scott Bessent tvrdi da država “nikada neće doći u poziciju da ne isplati svoje dugove”.
Japan: Legenda o neuništivosti pada?
Godinama se Japan smatrao dokazom da visoki dug ne mora izazvati krizu. Međutim, situacija se mijenja. Japanski javni dug sada je dvostruko veći od BDP-a – najviši među razvijenim državama.
U maju su prinosi na dugoročne japanske obveznice dostigli rekorde, a aukcija 20-godišnjih obveznica bila je najslabija od 2012. Tradicionalni kupci – penzioni fondovi i osiguravajuće kompanije – smanjuju interes. Bank of Japan, koja posjeduje skoro polovinu tržišta obveznica, prvi put u 16 godina bilježi pad portfelja.
Premijer Shigeru Ishiba pod pritiskom je da istovremeno poveća potrošnju i smanji poreze – zahtjevan balans. Dok vlada razmatra smanjenje emisije dugoročnih obveznica, tržišta su i dalje nestabilna.
“Slabe japanske aukcije su znak dublje nestabilnosti,” upozorava Jan von Gerich iz Nordea Bank.
Velika Britanija i Francuska: Između reformi i opreza
U Velikoj Britaniji, gdje javni dug dostiže 100% BDP-a, očekuje se da će Chancellor Rachel Reeves sljedeće sedmice predstaviti višegodišnji plan državne potrošnje. U zemlji gdje kamate na 30-godišnje obveznice prelaze 5%, to će biti ključni test povjerenja tržišta.
International Monetary Fund (IMF) savjetuje strogu fiskalnu disciplinu. Sam Lynton-Brown iz BNP Paribas smatra da bi rana obustava prodaje obveznica Bank of England mogla stabilizirati situaciju.
U Francuskoj su tenzije nešto smanjene. Premija rizika u odnosu na njemačke obveznice pala je sa 90 na 66 baznih poena, a premijer François Bayrou planira u julu predstaviti četvorogodišnji plan za smanjenje deficita. Ipak, otpor u parlamentu je moguć.
“Francuska nije ostvarila napredak u smanjenju duga od pandemije,” upozorava Eliezer Ben Zimra iz Carmignac.
Italija svijetla tačka
Za razliku od drugih, Italija bilježi oporavak. Politička stabilnost i unapređenje kreditnog rejtinga poboljšali su poziciju zemlje. Deficit je smanjen sa 7,2% BDP-a u 2023. na 3,4% u 2024., s ciljem da do 2026. padne na 2,9%.
“Ovakav napredak je do juče bio nezamisliv,” kaže Kenneth Brooks iz Société Générale.
Razlika u prinosima između italijanskih i njemačkih obveznica sada je ispod 100 baznih poena, što je najniže od 2021. godine.
Globalne tenzije
Finansijski analitičari upozoravaju i na šire geopolitičke rizike, uključujući nove carine i trgovinske tenzije koje potiče administracija predsjednika Trumpa. Prema IMF-u, globalni javni dug bi mogao narasti sa trenutnih 92% svjetskog BDP-a na 117% do 2027. godine.
“Taj scenarij možda je i previše optimističan ako se trgovinske tenzije pogoršaju,” kaže Vitor Gaspar iz IMF-a.
Za poređenje, nakon Drugog svjetskog rata, 1946. godine, globalni dug je bio na 150% svjetskog BDP-a, ali je zatim godinama opadao. Danas, prijetnja njegovog ponovnog rasta postaje najvažnije pitanje globalne finansijske sigurnosti.