To se ipak ne osjeti u BiH, gdje cijene nafte i
naftnih derivata dostižu svoj maksimum, a naći gorivo ispod 3,50 KM
postalo je gotovo nemoguća misija, pa se ide to toga da se vozači
pozivaju na bojkot benzinskih pumpi.
Julska isporuka nafte brent za azijsko tržište pala je za 2,3 odsto, odnosno na 109,22 dolara za barel,
a sirova nafta WTI, koja se proizvodi u SAD, čak na 103,46 dolara po
barelu. Predviđanja kažu da bi u narednih 10 dana mogla da padne i ispod
100 dolara, prenosi Rojters. Iz brokerske kompanije “Haitonf Fjučers”
čak su objavili da bi u bliskoj budućnosti moglo doći i do povećanja
ponude na tržištu, jer podaci dokazuju da snabdijevanje ruskom sirovom
naftom nije pogođeno koliko je očekivano. Da stvar po tržište, koje je
zavisno od nafte iz Rusije, bude gora, Vladimir Putin, predsjednik
Rusije, najavio je da je ova država u procesu preusmjeravanja trgovine i
izvoza nafte ka grupi zemalja BRIKS-a, kao odgovor na zapadne sankcije.
Dok druge zemlje pokušavaju obuzdati tešku situaciju na tržištu, u
BiH, usljed nedostatka rješenja nadležnih, građani putem društvenih
mreža traže pojašnjenja kako cijena goriva divlja, dok vrijednost barela
nafte pada.
“Cijene nafte su 2008. godine iznosile maksimalnih 147 dolara po
barelu. Tada je gorivo bilo 2,10 KM po litru na pumpama. Prije mjesec
dana (22.5.2022) gorivo je koštalo 134 dolara po barelu, a na pumpama u
BiH je tada već bilo 3,26 KM po litru.
Zadnjih dana cijena goriva na tržištu pada i stabilizuje se na 113
dolara po barelu. Nagradno pitanje je – kako je gorivo 3,50 KM?! Dakle,
gorivo je danas jeftinije 23 odsto nego 2008. godine, ali je litar na
pumpama skuplji preko 70 odsto u odnosu na taj period”, navodi se u
statusu koji kruži društvenim mrežama.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ne očekuje da će nadležni
preduzeti nešto da ublaže ovaj udar na potrošače. Ne želeći, kako kaže,
da opravdava distibutere zbog podataka o kojima raspravljaju građani,
Bečarević pojašnjava da je osnovna razlika sada u odnosu na 2008. godinu
to što je kurs dolara mnogo veći.
“Realno, rafinerije sada imaju puno veće troškove proizvodnje, ali i
ulaznih elemenata nego što su onda bile. Ovdje imamo sada i sankcije
prema Rusiji, a promijenjeni su u dobavljački pravci robe”, kaže
Bečarević za “Nezavisne novine”.
Potrošači sa druge strane ponovo poručuju da BiH može, ali
jednostavno ne želi da reaguje na ove neprilike, što je pokazala
odbijanjem ograničavanja akciza.
“Moramo tražiti alternative ili druge mogućnosti poput zemalja u
regionu. Nije da nema para”, smatra Dušan Srdić, predsjednik Udruženja
za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke.
To što nadležni ne reaguju, nije ništa čudno, jer kod nas na
pozicijama sjede nekompetentni ljudi, kaže za “Nezavisne novine”
ekonomista Azis Sunje.
“Cijena nafta je sada u padu, pa bi bilo logično i da je maloprodajna
cijena u padu. Država umjesto da vrši pritisak na trgovce i
distributere da spuste cijene, ona ih podržava”, smatra Sunje.
Bečarević je mišljenja da bi u sve ovo trebalo više da se uključe
inspekcije, jer je kontrola marže, kako kaže, prijeko potrebna.
“U FBiH ima 721 pumpa. Činjenica je da nije jednostavno to obići, ali
unutar jednog derivata imamo raspon cijena od 50 do 60 feninga. To
ukazuje da možda ima određenih manipulacija”, navodi Bečarević.
A, po društvenim mrežama širi se poziv građanima za organizovani
bojkot sipanja goriva na benzinskim pumpama u znak protesta zbog
nekontrolisanog rasta cijena nafte i naftnih derivata. U pozivu se
ističe da tokom narednog vikenda (25-26. jun) građani ne sipaju gorivo i
na taj način ukažu na neprihvatljiv rast cijena.
Nezavisne novine