Ovo je poruka slovenačke ministrice za bh. radnike: “Ti su ljudi potrebni ovoj zemlji”

Slovenci računaju, prije svega, na „pojačanje“ iz BiH i Srbije.

Prema podacima Ministarstva javne uprave
Republike Slovenije, u „deželi“ već živi više od 100.000 državljana BiH,
te skoro 25.000 državljana Srbije, koji imaju privremenu ili stalnu
dozvolu za boravak, ali to nije dovoljno.

– U Sloveniji godišnje oko 40.000 radnika ode u penziju, a oko 20.000
novih ljudi  dolazi na tržište rada. Dakle, nesrazmjer je očigledan, a
ako uzmemo u obzir demografske pokazatelje i ekonomski rast, ta se
provalija neće smanjivati. Naprotiv – kaže Sanja Ajanović Hovnik.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Administrativne prepreke

Uprkos tome što Slovenija vapi za uvoznom radnom snagom, oni koji
žele da se zaposle i nastane u „deželi“ suočavaju se s administrativnim
preprekama.

Za razliku od privrede, koja napreduje i razvija se, javna uprava u
Sloveniji je “zastala u devedesetima”, priznaje ministarka Ajanović
Hovnik.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Čekanje na takozvane „enotne dozvole“, koje su istovremeno i
boravišne i radne, u pojedinim lokalnim upravama traje mjesecima, a
najteža je situacija u Ljubljani.

– U Ljubljani imamo više od 16.000 zahtjeva koji još nisu došli na red
za rješavanje, a procjenjuje se da je od 5.000 do čak 6.000 zahtjeva na
čekanju duže od tri godine. Vjerovatno je većina tih ljudi već otišla iz
Slovenije  – kaže Sanja Ajanović Hovnik za Srpskainfo.


Problem s jezikom

Kada su istraživali zašto stalno raste broj neriješenih predmeta ne samo
u Ljubljani, nego i u Mariboru, Novom Mestu, Kopru i Novoj Gorici,
ispostavilo se da je u više od 50 odsto slučajeva postupak usporen zbog
nepravilno popunjenih zahtjeva.

– Mnogi ne razumiju šta se traži od njih. Tako u rubrici „zakonski
stan“, što na slovenačkom znači „bračno stanje“, ljudi upisuju da imaju
ili nemaju stan u Sloveniji – objašnjava ministarka.

Navodi da je u julu tražila da se obrasci, koje treba popuniti,
prevedu na „srpskohrvatski“, odnosno na jezike koji su najčešće u
upotrebi u populaciji stranih radnika.

– Naravno, odmah su se pojavili komentari tipa “slovenački je jedini
službeni jezik u Sloveniji”. Znamo mi to, ali stalo nam je da bolje
informišemo ljude koji su zainteresovani za rad i boravak kod nas – kaže
Sanja Ajanović Hovnik.

Ostatak čitajte ovdje

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije