Lejla Zvekić iz Žepča završila je gimnaziju, potom upisala Pedagoški fakultet koji je spletom životnih okolnosti morala napustiti. Na tržištu rada sa opštom srednjom školom, bez zanata, nije mogla pronaći posao.
Odlučila je da ne bude dio statistike nezaposlenih, a jedini način da to ostvari bila je prekvalifikacija.
„Nakon udaje i rođenja dvije kćerkice odlučila sam se na prekvalifikaciju, i kurs šivenja što je skroz drugačije od onog što sam planirala, što sam željela i što sam radila“, kaže Lejla u razgovoru za Buku.
Govori nam kako je proces prekvalifikacije trajao četiri mjeseca i nije bio nimalo lak.
„Tok same prekvalifikacije je bio trnovit od samog susreta sa mašinom do gotovog proizvoda, dosta suza i smijeha. Kurs je dosta dostupan i kurs koji sam ja završila je i zvaničan“ dodaje Lejla.
Prekvalifikacija je proces na koji se nije uvijek lako odlučiti, nije svima podjednako dostupan, a ponekad nije ni besplatan. Lejla je imala sreće.
„U mom slučaju dobila sam podršku institucija za početak, ali i za razvoj biznisa. Imala sam sreću da sam i kurs završila potpuno besplatno u sklopu Medica Zenica koja radi na osnaživanju žena u ruralnim sredinama. Imala sam sreću da sam i kroz moj put nakon prekvalifikacije dobila i financijsku pomoć te postala registrovani djelatnik u toj struci“, govori Lejla ushićeno i sretno što je sada „sama svoj gazda“. Obrt Adladalal decor već ima hiljade pratilaca na društvenim mrežama i stotine zadovoljnih korisnika/ca. Prozivodi dekorativne prozivode za domaćinstva i ugostiteljske objekte poput jastučnica, posteljina, stolnjaka i nadstolnjaka.
Tržištu rada nedostaje osoba poput Lejle koje su spremne za prekvalifikaciju i usvajanje novih znanja i vještina. Mnogi, nažalost, neće raditi posao iz svoje struke, ali to ne znači da ne moraju raditi ništa drugo. Izostanak programa prekvalifikacije i odsustvo promocije cjeloživotnog učenja najviše osjete poslodavci.
Direktor Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine Mario Nenadić za Buku kaže da je iz pozicije poslodavaca i funkcioniranja modernog tržišta, cjeloživotno učenje uslov uslova i poslovanja ali i osposobljavanja mladih i radnika generalno za tržište rada.
“U BiH je posebno složena situacija. Nema kvalitetnih propisa niti projekata, a posebno zabrinjava nepostojanje kvalitetne koordinacije između sistema privrede i poslovanja, potreba tržišta rada i sistema obrazovanja generalno. Gubimo puno vremena, ne razvijamo moderan sistem obrazovanja odraslih, demotivisali smo radnike u traganju za novim vještinama i kvalifikacijama i mi u poslovnoj zajednici već vidimo rezultate takvog djelovanja“, upozorava Nenadić.
Smatra da je obrazovanje odraslih izuzetno važno na tržištu rada, posebno jer se tehnologije brzo, skoro svakodnevno, mijenjanju. Tržište rada i radne snage se drastično promijenilo posljednjih godina, ali u BiH se neke stvari teško mijenjaju.
„Dok mi u BiH to ne sagledavamo dovoljno brzo i onako kako to rade u okruženju i šire i to rezultira time da nemamo dovoljno radne snage, posebno ne one koja može odgovoriti na ove nove izazove na tržištu rada. Sa druge strane, oni koji ulažu u svoje osposobljavanje koriste ono što im sistem nudi. Nerijetko, zbog brojnih razloga, odlaze na rad u druge zemlje i time se ovaj sistem dodatno usložnjava. Moramo raditi na modernizaciji i usklađenosti tržišta obrazovanja odraslih sa potrebama tržišta rada ali prije svega u BiH“, apeluje Nenadić.
Da bi se situacija mijenjala, objašnjava Nenadić, potrebno je da međusobno puno više fukcionišu resori privrede, obrazovanja, fnansija ali isto tako i vlade na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, a posebno kantonalne vlade međusobno.
“Mala smo država, mali entitet, te je neophodno bolje i efikasnije koordinirati potrebe, usaglašavati resurse, što bi sigurno u saradnji sa poslovnom zajednicom dalo očekivane rezultate“, kaže Nenadić.
Ferdinand Koenig, šef za komunikacije Ureda EU u BiH govoreći za Buku kaže kako su obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje ključni za lični, društveni i ekonomski napredak. Za pojedince, cjeloživotno učenje pruža priliku za sticanje novih vještina i znanja koja im mogu pomoći da se lakše prilagode promjenama na tržištu rada i promjenama u ekonomskoj sferi, a također može potaknuti njihovo veće sudjelovanje u građanskim i društvenim inicijativama, što je ključno u demokratskim društvima.
“Tako, osim osoba koje sudjeluju u obrazovanju odraslih i cjeloživotnom učenju, koristi ima i zemlja jer obrazovana radna snaga i aktivno građanstvo mogu potaknuti inovacije, poticati ekonomski rast i poboljšati ukupnu produktivnost“, govori Koenig.
Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje su ključni u EU, s naglaskom na pristupačnost, kvalitet i uključivost, s ciljem da se osigura da svi odrasli imaju priliku da se uključe u obrazovne aktivnosti.
“To uključuje podršku za profesionalnu obuku, programe pismenosti za odrasle i razvoj digitalnih vještina. EU također promoviše obrazovanje odraslih kroz različite inicijative i fondove, kao što je Erasmus+. Erasmus+ obuhvata i druge mreže i platforme, uključujući Evropsku agendu za obrazovanje odraslih (EAAL) i Elektronsku platformu za obrazovanje odraslih u Evropi (EPALE).
Vijeće EU je također usvojio novu Evropsku agendu za obrazovanje odraslih 2021-2030 koja postavlja opći cilj EU da poveća i poboljša pružanje, promociju i prihvatanje formalnih, neformalnih i informalnih obrazovnih prilika za sve, a njene glavne prioritetne oblasti osiguravaju kontinuitet rada i dalji razvoj obrazovanja odraslih. Ulaganjem u obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje, EU teži stvaranju pravednijeg i otpornijeg društva, sposobnog da odgovori na izazove globalne ekonomije koja se stalno mijenja i razvija“, dodaje Koenig.
U Bosni i Hercegovini, sve administrativne jedinice imaju propise o obrazovanju odraslih i cjeloživotnom učenju, ali postoji ograničen sistem pružatelja obrazovanja odraslih u BiH.
„Ova ograničenja ometaju pružanje obrazovanja odraslih. Imati efikasan i otvoren sistem bilo bi u najboljem interesu građana i podržalo bi individualni razvoj, aktivno građanstvo i društvenu inkluziju, te doprinijelo ukupnom ekonomskom rastu i stabilnosti tržišta rada zemlje. Tekući EU projekat stručnog obrazovanja u okviru IPA 2019 nedavno je razvio dubinsku analizu stanja obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja u BiH. Jedna od glavnih briga je potreba da BiH uskladi svoj Nacionalni kvalifikacijski okvir (NQF) s Evropskim kvalifikacijskim okvirom putem Nacionalne radne grupe za NQF“, pojašnjava Koenig.
Značajna poboljšanja u oblasti obrazovanja odraslih u BiH će se postići kroz predstojeće uspostavljanje i funkcionisanje sistema validacije neformalnog i informalnog učenja (VNFIL). Očekuje se da će to poboljšati prohodnost i fleksibilnost obrazovanja i obuke odraslih u BiH, efikasnije odgovarajući na potrebe odraslih koj ističu znanja kao i tržišta rada, kroz inovativne procjene koje omogućavaju validaciju i certifikaciju znanja, vještina i sposobnosti stečenih u neformalnim i informalnim okruženjima od strane odraslih učenika.
„Ovi mehanizmi zahtijevaju saradnju različitih aktera kako bi se osiguralo uspješno koncipiranje i implementacija. Nadalje, EU kontinuirano pruža podršku u BiH kroz razne projekte za različite obrazovne prilike i prilike za sticanje radnih vjština. Također, odvijaju se i redovne aktivnosti i EAAL i EPALE koje implementira Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH“, dodaje Koenig.
Dok se traže načini da BiH poboljša svoje programe prekvalifikacije i cjeloživotnog učenja sagovornica s početka naše priče kaže kako ona svaki dan uči i svaki dan nauči nešto novo.
„Gledajući unazad i općenito na život shvatam da nije sve kako smo mi zamislili, ne ide sve kako mi planiramo. Od dječijih snova da budem učiteljica, posla kasirke, radnice u proizvodnji obuće te težnje da se žena u ruralnoj sredini istakne… Shvatiš koliko je važno cjeloživotno učenje i da je težnja za nečim boljim, većim, moguća samo uz učenje. Sada sam krojačica, a ko zna kroz koju godinu… Život piše čudan put“, zaključuje Lejla svoju preporuku svima da proces obrazovanja, učenja i kvalifikacija nikada ne shvate kao završenu stvar.