“Očekujemo da će razgovori predsjednika Obame sa (predsjednikom Evropskog savjeta Hermanom) van Rompuyem i (predsjednikom Evropske komisije Joseom Manuelom) Barrosom biti sadržajni i dugotrajni jer se radi o temi koja nas sve dotiče”, rekao je Kenard novinarima.
On je dodao da je ishod krize prilično nepredvidljiv. “Mi smo ponudili našu pomoć i savjete i nadamo se da je to bilo donijelo rezultate”, rekao je Kenard.
Kenard je dodao da će Obama ponovo ponuditi savjet, ali naglasiće da je riječ o evropskoj krizi i da Evropa ima resurse i načine da je riješi sama.
“Mi smo dali neke ideje i neke prijedloge i ranije, ali one su više date privatno. To i jeste naša strategija sve vrijeme, a to je da tiho ponudimo prijedloge i rješenja”, rekao je Kenard, dodajući da nije u interesu Washingtona da javno nudi različita rješenja.
On je dodao da su među prijedlozima i dokapitalizacija banaka, bolja zaštita od krize, kao rješavanje krize u perifernim zemljama koje su u teškoj situaciji.
Obama će razgovarati sa predsjednikom Van Rompuyem i Barrosom na jednodnevnom samitu 28. novembra.
Razgovori će se fokusirati na dužničku krizu u evrozoni, koja je u protekle dvije godine zahvatila Grčku, Irsku i Portugalu, a sada prijeti Španiji, Italiji, Francuskoj, tri od četiri ekonomski najjače ekonomije eurozone.
Tokom samita G20 u Kanu 3. i 4. novembra Obama se pridružio maloj grupi lidera EU, uključujući njemačkog kancelara Angelu Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja sa kojima je razgovarao o krizi, koja sve više utiče na globalnu ekonomiju i američka finansijska tržišta.
Evropa je u procesu dokapitalizacije banaka sa Evropskom bankarskom upravom koja traži od 70 banaka da nađu oko 100 milijardi eura dodatnog kapitala do sredine 2012. da izgrade takozvanu tampon zonu protiv krize.
U isto vrijeme zemlje eurozone pokušavaju da povećaju fond pomoći, koji sada iznosi 440 milijardi u Evropskom mehanizmu finansijske stabilnosti, kako bi se bolje rješavali problemi u Italiji, Španiji i možda drugim zemljama.
Mnogi analitičari kažu da je jedino bolje rješenje u ovom trenutku jeste da Evropska centralna banka preuzme aktivniju ulogu u borbi protiv krize otkupljujući suverene dugove u neograničenim količinama i djelujući kao pozajmljivač EU, ali samo u slučaju krajnje nužde i kada ne postoje drugi načini.