Ovih dana svjedočimo najbržem
tempu rasta kamata u istoriji eura. Naime, Evropska centralna banka (ECB) je
u četvrtak, 27. oktobra, po treći put povećala referntnu kamatnu stopu i to sa
1,25 na 2 %, što je ujedno i do sada najveće pojedinačno povećanje u istoriji eurozone.
Osim referentne kamatne stope povećana je i stopa na
prekoračene depozite banaka, zatim refinansiranje banaka, kao i na prekoračene
pozajmice banaka.
Podsjetimo prvo povećanje referentne kamatne stope je bilo u
julu, da bi drugo povećanje, uslijedilo već u septembru.
Kako je saopšteno iz ECB-a u četvrtak, očekuje se dalji rast
kamatnih stopa u cilju obuzdavanja inflacije, a neki analitičari predviđaju povećanje od pola
poena već u decembru.
Podizanje referentnih kamatnih stopa ECB-a odražava se i na
cijenu zaduživanja – rastu stope euribora, što automatski poskupljuje i kredite
u Bosni i Hercegovini čija je otplata vezana za kretanje ove evropske kamatne
stope.
Šta ovo
povećanje kamatnih stopa znači
prosječnom građaninu slikovito je za BUKU objasnio doktor ekonomskih nauka i
direktor PREF-a, Miloš Grujić: “Primjera radi, ako ste uzeli kredit prošle
godine u iznosu od 100.000 KM na 20 godina, po kamatnoj stopi čiji je prosjek
tada bio oko 3,5%, imali ste ratu od 580 KM. Međutim, tada je euribor bio ispod
nule, a po bankarskoj formuli kada se računa
kamatna stopa to je nula plus 3,5 % što je 3,5%. Sada je euribor porastao, prešao
je 2 posto i kada to dodate 3,5 % imate 5,5% i mjesečnu ratu 680 KM. Znači rata
je veća 100 KM. Do kada će to još ići je pitanje svih pitanja”.
I ekonomista Igor Gavran
za BUKU kaže da je teško predvidjeti do kada se rast kamata može nastaviti
jer njihov cilj nije neka određena kamatna stopa nego zaustavljanje rasta
inflacije i njeno svođenje na željeni nivo od oko 2% godišnje. Obzirom da je
inflacija još uvijek daleko od ovog nivoa, ističe, realno je očekivati još
znatan rast kamatnih stopa ECB u narednom periodu.
Ističe i da će novi rast kamatnih stopa u bh. bankama jako
teško podnijeti i građani i privreda, jer nam slijedi dodatni udar i povećanje troškova života i poslovanja za one s
ugovorenim varijabilnim kamatnim stopama koje će banke sasvim izvjesno povećavati
iako za takvim potezom nema opravdanja.
“Obzirom na visoku profitabilnost i hiperlikvidnost domaćih
banaka, nije opravdano ni korektno da povećavaju kamatne stope srazmjerno rastu
referentnih stopa u EU jer one ne odražavaju njihove stvarne troškove
finansiranja, ali nema nikakve sumnje da će banke kao i uvijek gledati vlastiti
interes a ne interes klijenata”, jasan je Gavran.
Čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina
Georgieva je upozorila da pooštravanje monetarne politike “previše i
prebrzo” povećava rizik od produžene recesije u mnogim ekonomijama.
MMF predviđa da će globalni ekonomski rast usporiti sa 3,2 posto ove na 2,7 procenata naredne godine.