Od ponoći u Hrvatskoj važe nove poreske stope, kako poreza na profit i dohodak, tako i poreza na dodatu vrijednost (PDV) koji je sa stope od 23 skočio na 25 odsto, što je uz Mađarsku i Island najviše u Evropi.
Prema zakonu o PDV-u, uvedene su i međustope od 10 odsto za bijeli šećer, ulje, mast i dječju hranu, hranu za bebe i vodu iz česme, odnosno račune za vodu, dok su mlijeko, hljeb, lijekovi, ortopedska i optička pomagala, knjige, novina i bioskopske karte, od početka uvođenja PDV-a tog poreza oslobođene.
Po prvim najavama trgovaca, proizvodi i pored povećanja PDV-a, što bi im podiglo cijenu za 1,5 odsto, neće poskupjeti, dok analitičari odgovaraju da su oni ionako digli cijene prije nekoliko mjeseci, kad se počelo govoriti o povećanju PDV-a.
Ostaje pitanje poskupljenja proizvodnje, s obzirom da se stopa za PDV povećava i za goriva, gas i struju, iako je državna kompanija INA najavila da zbog povećanja PDV-a neće podići cijene benzina i dizel goriva. Ipak, podizanje cijena goriva naredne sedmice neminovno je zbog usklađivanja cijene sa cijenama nafte na svjetskom tržištu.
Zbog toga je ministar finansija Slavko Linić naveo da će veći PDV za neke proizvode značiti višu cijenu, ali da ti proizvodi nisu od životne važnosti za građane.
“Poskupljenja vode i kanalizacije u Zagrebu, Rijeci i još nekim gradovima nisu vezana za podizanje stope PDV na 25 odsto”, rekao je Linić i dodao da je povećanje PDV-a uključeno u projekcije budžeta o inflaciji od 2,5 odsto.
“Biće to vrlo teško i ogromno opterećenje za građane jer se ide i s
nizom štednji i racionalizacijom. Ali važno je da građani shvate da
povećanje PDV ne ide u rastrošnost države i administracije, nego za
otvaranje novih radnih mjesta”, rekao je juče Linić.
Izjava da poskupljenje vode nema veze s porezom neće pomoći građanima koji će imati veće račune zbog poskupljenje kubika vode i novih taksi, pa će tročlana familija u Zagrebu morati mjesečno izdvojiti 53 kune (sedam evra) više nego do sada.
Od 1. marta počinje i primjena zakona o porezu na profit kojim se po stopi od 12 odsto oporezuju dividende u iznosu većem od 12.000 kuna (1.585 evra) i zakon o porezu na dohodak kojim se neoporezivi dio plate povećava na 2.200 kuna (290 evra), a penzije na 3.400 kuna (449 evra).
Zadržavanjem stopa poreza od 15, 25 i 40 odsto, ali s drugačijim rasponima, oni koji imaju platu do 5. 800 kuna (766 evra) dobivaće nekoliko desetina kuna više, dok će svi ostali dobivati od 35 kuna (4,62 evra) do 125 kuna (16,5 evra) manje.
Građani Zagreba od danas plaćaju i osjetno više cijene gradskog prevoza, pa karta kupljena u vozilu umjesto 10 košta 15 kuna (1,98 evra), dnevna karta umjesto 25 košta 40 kuna (5,38 evra), a mjesečna karta za učenike osnovnih škola 90 kuna (11,88 evra), za studente i penzionere 120 kuna (15,85 evra), a opšta mjesečna karta 360 kuna (47,6 evra).
Smanjenje stope doprinosa za zdravstvo sa 15 na 13 odsto čekaće do 1. maja, ali to se neće osjetiti na platnoj listi radnika, već će ići u korist vlasnika preduzeća.