Analiza nezavisne Bertelsman Fondacije upozorava da će najveća ekonomija Evrope, Njemačka, morati da se oslanja na hiljade dodatnih radnika iz inostranstva kako bi zadržala ekonomski rast.
Njemačko tržište rada biće u velikoj mjeri zavisno od imigranata u narednim godinama, pokazuje izvještaj fondacije. Prema studiji, radna snaga u Njemačkoj mogla bi da se smanji za 10 odsto do 2040. bez „značajne“ imigracije.
Analiza ukazuje da je potrebno oko 288.000 međunarodnih radnika godišnje kako bi se održala radna snaga Njemačke. Bez dodatnih radnika iz inostranstva, broj zaposlenih bi pao sa sadašnjih 46,4 miliona na 41,9 miliona.
Ključni faktori smanjenja radne snage
Suzane Šulc, stručnjak za migracije iz Bertelsman Fondacije, ističe da je „penzionisanje bejbi-bumera“ glavni faktor koji doprinosi smanjenju radne snage. Iako je prioritet razvijanje domaće radne snage, ona smatra da „to neće biti dovoljno da zadovolji buduće potrebe tržišta rada do 2040.“
Drugi model je nešto optimističniji, ali i dalje predviđa da će biti potrebno čak 368.000 stranih radnika godišnje do 2040.
Privlačenje stranih radnika
Njemačka je 2023. reformisala zakone o imigraciji kako bi olakšala zapošljavanje kvalifikovanih stranih radnika. Uvedena je „plava karta“ za stručnjake i smanjena je birokratija oko priznavanja stranih diploma. Međutim, Šulc navodi da i dalje postoje prepreke koje treba ukloniti kako bi radnici bili privučeni.
Fondacija takođe naglašava da radnici iz inostranstva neće dolaziti „bez kulture dobrodošlice u lokalnim zajednicama i preduzećima.“
Njemačka vlada preduzela je dodatne korake za rješavanje manjka radne snage, uključujući sporazum sa Kenijom u septembru, kojim se pozivaju kenijski radnici da se presele u Njemačku. Ministarka unutrašnjih poslova Nensi Feser je izjavila: „Želimo da privučemo kvalifikovane radnike, koji su nam hitno potrebni u mnogim sektorima naše ekonomije.“
Najugroženije oblasti
Manjak radne snage najviše bi pogodio najmnogoljudniju pokrajinu Sjevernu Rajnu-Vestfaliju, kao i južne regione poput Bavarske. Veći gradovi s visokim nivoima imigracije, poput Berlina i Hamburga, bili bi manje pogođeni.
Najviše radnika potrebno je jugozapadnom Sarlandu, kao i pokrajinama Tiringija i Saksonija-Anhalt. Tiringija, u centralnoj Njemačkoj, nedavno je zabilježila rast popularnosti antiimigrantske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja je prvi put osvojila većinu glasova na regionalnim izborima u septembru, prenosi BizPortal.