“Na tržištu rada trenutno nije moguće naći odgajatelje”, žali se šefica vrtića u Münchenu. Situacija je takva da se djeca svakih par tjedana moraju privikavati na nova lica: Eleni iz Grčke, Ivan iz Rusije ili Florence iz Francuske.
U međuvremenu u vrtiću ne radi niti jedna odgajateljica kojoj je materinji jezik njemački. Minhenski vrtić nije iznimka. U Njemačkoj, prema svim službenim podacima, vlada akutni manjak odgajatelja.
Nedostaje 15 do 30 tisuća odgajatelja
“Krivicu” za ovakvu situaciju između ostalog snosi i sredinom prošle godine uvedeni zakon koji roditeljima jamči mjesto u jaslicama i vrtiću za dijete mlađe od tri godine. To je gradove i općine prisililo na otvaranje novih vrtića i jaslica s tom posljedicom da se trenutno diljem Njemačke bilježi manjak od 15 do 30 tisuća odgajatelja. Ovakvo stanje na tržištu uzrokuje i neke druge negativne popratne pojave.
“Mi danas primamo osoblje koje još prije nekoliko godina ne bi imalo nikakvog izgleda za radno mjesto”, kaže Joachim Feichtel iz socijalne udruge Arbeiterwohlfahrt koja između ostalog drži vrtiće diljem zemlje. U međuvremenu se primaju i priučeni odgajatelji, uglavnom majke s radnim iskustvom.
No novonastala situacija na tržištu otvorila je mogućnost zapošljavanja i odgajatelja iz članica Europske unije u kojima vlada daleko viša nezaposlenost nego u Njemačkoj. U mnogim istočnim i južnim članicama EU-a bi se mnogi odgajatelji i odgajateljice rado uputili na rad u Njemačku. Tamo ih osim sigurnog radnog mjesta u mnogim sredinama koje si to mogu priuštiti čekaju intenzivni tečajevi njemačkog i pripreme na svakodnevicu u novoj domovini, piše Deutsche Welle.
Odgajateljica Irina, koja je htjela ostati anonimna, prije šest mjeseci u Njemačku je došla iz Poljske. Početak je bio težak.
“Na prvom radnom mjestu sam dala otkaz nakon nekoliko dana. Radna atmosfera je bila neugodna, radilo se previše”, svjedoči poljska odgajateljica.
U međuvremenu se bolje snalazi, ima novo radno mjesto i intenzivno radi na svom njemačkom koji je još uvijek manjkav.
Solidno znanje njemačkog jezika
Iz ovog razloga Fabienne Becker-Stoll iz Državnog instituta za predškolski odgoj zahtijeva da barem jednoj odgajateljici u grupi njemački bude materinski jezik. U principu i poslodavci prilikom upošljavanja osoblja iz inozemstva nastoje zaposliti osobe sa solidnom razinom poznavanja njemačkog jezika.
No iako je, i za građane Hrvatske, useljavanje olakšano, uvjeti poput poznavanja jezika, posebice u onim stručnim zanimanjima za koje građani Hrvatske mogu konkurirati usprkos trenutnim ograničenjima za useljavanje od strane Njemačke, i dalje je neophodno.