MMF je nedavno upozorio bh. vlast na
nizak rast BDP-a od svega 2 posto i
visoku inflaciju od 6 posto.
Kako su ocijenili, rizici za BiH, su “veoma izraženi” i stiga su pozivali vlasti da
rade na obuzdavanju inflacije i koriste fiskalne instrumente za te svrhe kroz
smanjenje tekuće potrošnje i dizanje kamatih stopa. Insistirali su i na provođenju
reformi kako bi se potaknuo privredni rast.
Ekonomista Faruk Hadžić za BUKU kaže
da su trenutne prognoze MMF-a su vrlo slične i prognozama koje je progresivni
dio bh. ekonomske struke ima za ovu godinu. Navedeni ekonomski rast od , koji
će prema procjeni MMF-a iznositi svega 2, navodi Hadžić, je vrlo skroman i
zabrinjavajući, na što su vlasti upozorene još prošle godine, zbog podizanja
kamatnih stopa, kao načina borbe protiv inflacije. „Naš region je imao dosta
sreće tokom zimskog perioda zbog vrlo blage zime, što je dovelo do značajnije
manjih izdataka za energente, ali usporavanje ekonomske aktivnosti je već sada
prisutno, što pokazaju različiti indikatori poput pada izvoza i slabije naplate
PDV-a. Bez obzira i ako ostane ovako skromna stopa ekonomskog rasta, ona će
imati efekte kao da smo i u recesiji, jer ove skromne stope rasta građani u BiH
ne mogu osjetiti. Poseban problem predstavlja i nedostatak radne snage na
tržištu, što će se također značajnije osjetiti i u godinama koje dolaze.
Inflacija sada već usporava, ali to ne znači da će cijene se vratiti na
prethodni nivo, već suprotno – cijene će i dalje rasti, ali sporije nego prošle
godine“, istakao je Hadžić za BUKU.
Obzirom na ovisnost o EU tržištu, a u
Eurozoni je usporena ekonomska aktivnost, dok se borilo protiv inflacije,
Njemačka je zvanično u recesiji, Italija je na pragu recesije, tako da je procjena
Svjetske banke za BiH opravdana i realistična imajući u vidu našu ovisnost o EU
tržištima a prvenstveno o tržištu Njemačke.
Rekao je ovo za BUKU, Momčilo
Komljenović, direktor Sektora za
makroekonomski sistem u VTK BiH.
Istakao je i da je u periodu od 4
mjeseca tekuće godine izvoz iz BiH smanje, dok je izvoz na tržište EU nepromjenjen
u odnosu na prošlu godinu. Samim tim, pojašnjava, osjetimo stagnaciju ekonomije
u EU, a kontinuirano povećavamo deficit obzirom da se uvoz povećava konstantno.
Ono što se može učiniti za bh
izvoznike je pronalaženje novih tržišta, što VTK BiH čini kroz svoje
aktivnosti, kako bi se potencijalni rizik diverzificirao, odnosno preusmjeravao
izvoz na alternativna tržišta van Eurozone.
Što se tiče inflacije, Komljenović je
ocjenjuje kao visoku, a inflatorni skok je uzrokovan poskupljenjem hrane i energenata.
„Kao što smo svjedoci prethodne godine
Evropa se bori sa inflacijom dižući kamatne stope. Pretpostavljamo da će i kod
nas doći do ponovnog pooštravanja uvjeta finansiranja, što bi moglo smanjiti
domaću potrošnju i investicije što će u konačnici rezultirati smanjenim BDP-om.
Obzirom da je BiH i uvozno i izvozno ovisna o EU tržištu; u vremenu
neizvjesnosti -energetska kriza, rat u Ukrajini, izgledi za oporavak velikih
ekonomija su vrlo nestabilni. Ipak treba
naglasiti da istorijski gledano Njemačkoj nije prvi put da tehnički
ulazi u recesiju i da je njena ekonomija vrlo elastična i da se oporavi do
kraja godine, što je važno za cijelu Evropu“, pojašnjava naš sagovornik
dodajući da pored upozorenja MMF-a, srednjoročni izgledi za zapadni Balkan su i
dalje su pozitivni: „Da bi premostili loše trendove moramo raditi na
strukturalnim reformama potrebnih za pristupanje EU. Analitičari Svjetske banke
procjenjuju da će investicije u energetsku i transpornu infrastrukturu
doprinijeti poticanju rasta iako ne u istoj mjeri kao u 2021. i 2022. godini. Oblast
u kojoj ulaganja mogu ostvariti značajne ekonomske rezultate su energetska
efikasnost. Neke mjere možemo prepisati
od zemalja iz regije kao što su ograničavanje cijena na osnovne životne
namirnice, poreske olakšice i slične“.
S druge strane ekonomista Slaviša
Raković izvještaj MMF-a vidi kao govor o “babama i žabama”, te da isti neupućene
vuče na neku lošu vezu rasta BDP i inflacije.
Ako se to malo raščlani, kaže, u uslovima inflacije od 6%, nominalni rast BDP
bio bi 8% u ovoj projekciji.
„Da je realni rast od 2% prenizak za
potrebe zemlje znamo već godinama, ali zato daje “stabilnost” što
političari naprosto obožavaju. No, s druge strane, ne vidim da povezivanje
inflacije s pitanjima “preniskog” rasta predstavlja neki alarm. Naprosto,
pitanja rasta BDP kod nas su vezana za strukturna pitanja, a promjene strukture
zahtjevaju mnogo fleksibilnije upravljanje finansijama i aspektima poreske
politike. Da naše vlasti za to nisu spremne znamo godinama, ali takođe znamo da
ni MMF ne sugeriše ništa više od stabilizacije“, ocjenjuje za BUKU Raković.
Ujedno napominje da je mišljenja da
političari u BiH u ovom trenutku i ne vide kakvu bi ulogu mogao da ima MMF, a
ni MMF se ne trudi da pokaže da ima neke ozbiljne sugestije.
„Znači nastavljamo svi po starom. Pa
vidite da nam je dobro, zar ne?“, zaključuje Raković.
Podsjetimo, bankarski sektor je već
ranije za BUKU rekao da od rasta kamata neće biti ništa, jer je prijedlog MMF
teoretski model, koji se teško može provesti u praksi u Bosni i Hercegovini.