Nijemci su razborit narod. Oni kupuju u “Aldiju” (diskontni lanac trgovina), paze dobro da za uloženi novac dobiju odgovarajuću protivrijednost, svaki evro “okrenu” dva puta i novac stavljaju na stranu kako bi se osigurali za nepredviđene događaje. U 2010. godini Nijemci su sa strane “parkirali” 15 odsto raspoloživih prihoda. Od Nijemaca su štedljiviji bili samo Kinezi.
Ali, to se mijenja. U posljednjih 13 godina Društvo za istraživanja konzuma (GfK) iz Nirnberga nije izmjerilo tako izraženu želju za potrošnjom. Drugim riječima: opala je sklonost štednji. Sada Nijemci žele štedjeti samo devet odsto prihoda. To ima veze s porastom osjećaja sigurnosti. “Potrošači se u ovom trenutku osjećaju i te kako sigurnima posebno kad se radi o njihovim radnim mjestima”, kaže Rolf Burkl, istraživač GfK-a.
Postoji i još jedan razlog zbog kojeg njemački građani trenutno štede tako malo, piše Deutsche Welle.
“Momentalno imamo ECB koja sprovodi politiku nulte kamatne stope. To znači da su kamate na štedne uloge minimalne”, objašnjava Jan Filip Veber, makroekonomista iz Saveznog udruženja njemačkih narodnih banaka i Raiffeisen banaka.
Od septembra 2014. referentna kamatna stopa ECB-a iznosi 0,05 odsto i vjerovatno će na tom nivou ostati još neko vrijeme. ECB time želi pojeftiniti kredite te potaknuti privredni rast u evrozoni. Ta računica za sada nije profunkcionisala, jer nema potražnje za kreditima.
Umjesto u akcije, Nijemci radije investiraju u namještaj ili novi auto. “Povećanje potrošnje u Njemačkoj pomaže i kriznim zemljama, raste, naime, i količina našeg uvoza. Potrošači ne kupuju samo proizvode i usluge iz domaće proizvodnje, već i proizvode poput automobila iz drugih zemalja”, naglašava Burkl. Više izvoza od strane drugih zemalja smanjuje ujedno i rekordan njemački izvozni suficit, zbog čega Njemačku često kritikuju.
“Privatna potrošnja je glavni faktor našeg privrednog rasta. Sve dok se ona razvija solidno, potrošnja je i pretpostavka za rast i blagostanje”, rezimira Veber i dodaje da je svejedno potrošnja mač sa dvije oštrice.
Naime, demografski razvoj u Njemačkoj će štednu kvotu i ubuduće nastaviti pritiskati prema dolje: “Raste udio penzionera u ukupnom stanovništvu i to će sve više uticati na smanjenje intenziteta štednje njemačkih građana.”
BVR je izračunao da će od 2020. Nijemci štedjeti samo sedam odsto raspoloživih primanja. S obzirom na to da društvo stari, vremenom će opadati i visina penzija. Zato bi Nijemci zapravo morali sve više novca ostavljati na stranu, više štedjeti za svoje stare dane. U suprotnom im kao penzionerima prijeti siromaštvo.