Porezna uprava Federacije BiH objavila je mjesečni izvještaj o tržištu rada u ovom entitetu. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31.5.2025. godine je 546.129. U odnosu na podatak o broju zaposlenih na dan 30.4.2025. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 544.613, veći je za 1.516.
Iako je porast broja zaposlenih zabilježen u maju u odnosu na mjesec ranije, stanje je i dalje katastrofalno.
Kad više ni akrobacije ne pomažu
S obzirom da su posljednjeg dana prošle godine u Federaciji BiH bile zaposlene 551.452 osobe, to znači da je u prvih pet mjeseci ove godine 5.323 radnika manje zaposleno.
U prethodnim mjesecima su ekonomisti upozoravali da je ovoliki minus u broju zaposlenih u odnosu na posljednji dan 2024. godine katastrofalan podatak. Pojašnjavali su kako je broj zaposlenih u Federaciji naglo počeo padati zbog odluke Vlade FBiH da poveća minimalnu platu u ovom entitetu na 1.000 KM, a da prethodno nije usvojila set fiskalnih zakona kojim bi se rasteretili privrednici i radnici ogromnih nameta.
Ipak, funkcioneri Vlade FBiH u mjesecima iza nas nisu željeli priznati grešku, pa su tako manipulisali brojem zaposlenih. Nakon svakog mjesečnog izvještaja Porezne uprave FBiH, broj zaposlenih bi komparirali s brojem zaposlenih u istom mjesecu prethodne godine.
Takva akrobacija im je donosila rezultate u prvih nekoliko mjeseci, ali je i to prestalo davati rezultate, pa su funkcioneri Vlade FBiH prestali broj zaposlenih porediti s istim mjesecom prethodne godine.
Ako bismo se danas poslužili tom neispravnom metodologijom koju su koristili funkcioneri Vlade FBiH, došli bismo ponovo do poraznog podatka.
Naime, na dan 31.5.2024. godine broj zaposlenih je iznosio 548.183 što je 2.054 radnika više nego 31. maja ove godine.
Koliko god vlastodršci pokušavali da priču o rastu minimalca predstave kao uslugu radnicima, podaci nadležnih institucija jasno govore da je ovakva odluka bez prethodno provedene fiskalne reforme nanijela ogromnu štetu tržištu rada u Federaciji BiH.
Ekonomisti u Bosni i Hercegovini često imaju različite stavove po brojnim pitanjima, ali su po ovom bili jedinstveni. Nema ekonomiste koji nije upozoravao na posljedice koje će iza sebe ostaviti nepromišljena odluka.
Vještačko održavanje subvencijama
U ovoj priči vrijedi napomenuti kako je nakon novogodišnje odluke o rastu minimalca Vlada FBiH odlučila subvencionirati doprinose za pojedine kategorije privrednika, pa je tako iz budžeta izdvojeno 100.000 KM za ovu godinu. Dakle, na ovaj način, izdvajanjem novca iz budžeta, Vlada vještački održava oko 70.000 radnih mjesta.
I pored Vladinog finansiranja doprinosa za određene kategorije privrednika, zabilježen je značajan pad broja zaposlenih u Federaciji BiH.
Porazna je činjenica da poslodavci i radnici u Federaciji BiH ovakvo stanje na tržištu rada opravdavaju. Jedni to rade iznošenjem neutemeljenih argumenata, a drugi šutnjom.
Tako nam je nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH predsjednik ovog tijela Safudin Čengić poručio kako nije bilo negativnih efekata nakon odluke Vlade FBiH o rastu minimalca bez fiskalnih reformi.
Možda negativnih efekata nije bilo za one koji su dobili subvenciju Vlade i kojima su doprinosi plaćeni novcem poreznih obveznika, ali itekako ih je bilo po cjelokupnu sliku tržišta rada.
Pogotovo je negativnih efekata bilo u aprilu, kada je Ekonomsko-socijalno vijeće imalo pred sobom katastrofalan podatak da je u Federaciji BiH preko 7.000 radnih mjesta izgubljeno u odnosu na kraj prošle godine.
Na istoj toj sjednici ESV-a prisutne su bile i brojne sindikalne organizacije okupljene u Savez samostalnih sindikata BiH. Sve one su imale ove podatke pred sobom, ali su nijemo posmatrale izjavu Čengića koji tada reče da “negativnih efekata nije bilo”.
Dakle, sindikati su šutnjom odobrili izjavu koja je plasirana u javnost i kojom se trebalo građanstvu reći: ‘sve je uredu, broj zaposlenih je skoro identičan’.
Stoga je razumno postaviti pitanje koliko bi zaposlenih u Federaciji BiH danas bilo da nije vještačkog zadržavanja radnika kroz refundiranje doprinosa.
Kakva je sudbina obrtnika?
Još važnije pitanje koje treba postaviti donosiocima odluka u Federaciji BiH jeste kako će u narednoj godini preživjeti obrtnici.
Podsjetimo, obrtnici iz ovog entiteta već godinama traže da im se doprinosi vežu za minimalnu, a ne kao što je sada praksa za prosječnu platu. No, nijedna vlast za ovaj problem do sada nije imala sluha.
Ako uzmemo u obzir da im je problematično bilo plaćanje doprinosa dok je prosječna plata bila 1.100 KM, kako će im tek biti kada se 2026. godine bude zaračunavala prosječna od 1.500 KM.
Ekonomista Admir Čavalić, zastupnik Stranke za BiH u Parlamentu FBiH kaže da je ovo jedan od tri ključna problema koji će se javiti u narednom periodu.
“To je jedna realna opasnost za obrtnike koja je naglašena shodno rastu prosječne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ako ostane trenutno stanje, može se očekivati veći broj zatvorenih obrta, odnosno veća nezaposlenost radnika koji su bili vezani za obrte. To jedan od tri problema. Prvi se tiče činjenice da smo još pod uredbom koja drži 70.000 radnika u Federaciji BiH i na njih se iz budžeta troši preko 100.000 KM. Šta će biti sljedeće godine kada ne bude te uredbe? Drugi problem se odnosi na sezonske uticaje. I kada je dobra godina, kada se ništa ne dešava, u augustu počinje val otkaza shodno kraju pozitivne ljetne sezone. Treći je problem koji se veže za obrtnike, s obzirom da se njihovi doprinosi vežu za prosječnu platu koja će do kraja godine vjerovatno još više rasti”, ističe za Buku Čavalić.
Vlada mora gasiti požare koje je zapalila
Ovaj primjer pokazuje, podvlači naš sagovornik, zašto su potrebne sistemske analize i zašto se dugi niz godina izbjegavalo raditi neke radikalne poteze.
“Možda u očima javnosti to izaziva neko kratkoročno divljenje, populizam je kratkoročno uvijek prijemčiv, ali se već sada, nakon nekoliko mjeseci, pokazuje da imamo niz nekih ekonomskih požara koji zahtijevaju subvencije, poticaje, novac poreznih obveznika kako bi se gasili, ili privremeno održali ugašenim. Tako će vjerovatno biti i s obrtnicima. Ili će obrtnici tražiti izmjene zakona po kojima im se doprinosi neće vezati za prosječnu platu, ili će tražiti subvencije za narednu godinu”, naglašava.
Navodi kako sada dolazi na naplatu brzopletost Vlade FBiH.
“Pitanje je i za ovu aktuelnu uredbu koja se fokusira na ostala preduzeća, da li će se ona produžiti od januara naredne godine razumijevajući da je vrlo teško tih 70.000 radnika zadržati bez određenih subvencija. Dakle, ovo pokazuje, da se ispostavilo tačnim ono na šta su ekonomisti upozoravali, da ekonomija ima neke zakonitosti, vlastite okvire, i ako izađete brzo iz navedenih bez neke kalkulacije, a ubijeđen sam da ovdje nije bilo kalkulacije i analize, onda samo ide posljedica za posljedicom”, zaključuje Čavalić.