Broj nezaposlenih može da se poveća i zbog toga što su ljudi završili školu i prijavili se na biro – rekao je Cvetković, pri čemu je očigledno da to ovog puta nije bio slučaj, pošto se podaci o statistici odnose na april kada je školska godina bila u punom jeku. Prema podacima Zavoda nezaposlenost je dostigla vrednost od 22,2 odsto, dok je zaposlenost pala za 1,9 odsto u odnosu na april 2010. godine, tako da i u tom pogledu cifre govore suprotno od optimizma koji dolazi iz Vlade.
Cvetković je naglasio da ni on ni predsednik Srbije Boris Tadić ni jednom nisu komentarisali broj nezaposlenih u Srbiji, već da su uvek govorili o povećanju zaposlenosti, što su odvojeni statistički pokazatelji. Zaposlenost se generalno smatra relevantnijom brojkom.
Prema rečima premijera, u poslednja tri meseca broj radnika u Srbiji raste. Govoreći na predstavljanju strategije Ministarstva finansija za uspešan proces evropskih integracija, Cvetković je podsetio da je govorio da je u martu, aprilu i maju, prvi put od početka ekonomske krize, došlo do povećanja broja zaposlenih.
Iznenađuje me da neko ne može da razume o čemu govorimo – rekao je Cvetković.
Premijer je ocenio i da Vlada i Narodna banka Srbije imaju odlične odnose i najavio da će njegov kabinet podržati nove propise centralne banke o obaveznom učešću od 30 odsto za sve kredite u evrima kao i o povećanju obaveznog učešća za stambene kredite na 20 odsto. Na taj način, u borbi između guvernera i premijera oko toga koliko će biti obavezno učešće, na kraju je kao pobednik izašao prvi čovek NBS-a Dejan Šoškić. Vlada, a naročito ministarstvo za prostorno planiranje Olivera Dulića, protivilo se povećanju minimalnog učešća na 20 odsto, tvrdeći da će to ugroziti građevinsku industriju i smanjiti tražnju za stambenim kreditima, koje mnogi više neće moći sebi da priušte.
Međutim, Cvetković je juče objasnio da će vlada mere NBS-a podržati preko subvencionisanih kredita, tako da će „svi koji nemaju dovoljno novca za učešće, moći da uzmu subvencije, koje obezbeđuju 15 odsto učešća“. Premijer je podsetio da subvencionisane kredite mogu da dobiju svi koji nemaju stan i primaju platu manju od 120.000 dinara, tako da bi, kako je dodao u šali, „svi moji ministri imali pravo da dobiju subvencionisani kredit“.
Prema Šoškićevim rečima cilj povećanja učešća je da „odobreni krediti imaju odgovarajuće obezbeđenje“.
Smatramo da to neće bitnije uticati na ponudu i tražnju za kreditima i da je mera preventivna, odnosno da sprečava da dođe do toga da se građani previše zaduže – ocenio je Šoškić i dodao da svi građani koji nemaju para za učešće mogu da se kvalifikuju za subvencionisane kredite.
Guverner je istakao i da očekuje da će inflacija naredne godine biti četiri odsto, zbog čega je kao cilj postavio rast broja dinarskih kredita, kojima bi građani izbegli kursni rizik. S obzirom na oscilacije kojima je dinar izložen poslednjih nedelja, jasno je da taj rizi nije mali. Domaća valuta je prekjuče u samo jednom danu ojačala za čak 1,73 dinara, dostigavši nivo od 100,73 dinara za evro, a da NBS uopšte nije intervenisala kako bi sprečila toliku dnevnu oscilaciju.
Dinar je stabilan, a pomeranja kursa poslednjih dana su posledica dospevanja na naplatu državnih hartija od vrednosti indeksiranih u evrima. Prilikom emitovanja tih hartija izvršen je pritisak na jačanje dinara, a kod njihovog dospeća na slabljenje, nakon čega se kurs brzo vraća u normalu. U ovom trenutku NBS ne vidi razlog za nestabilnost na deviznom tržištu. Srbija ima fluktuirajući kurs i pomeranja naviše i naniže su normalna pojava – rekao je Šoškić.
Prema njegovim rečima, to što NBS ne interveniše agresivnije rezultat je toga što njen cilj nije da stalno interveniše, „već samo u kada su fluktuacije u toku dana više nego što bi trebalo“. Mada NBS nikada nije definisala kolika promena čini preveliku dnevnu oscilaciju, prema mišljenju stručnjaka, 1,7 dinara svakako predstavlja takvu okolnost, zbog čega iznenađuje odluka centralne banke da ove nedelje dopusti toliko jačanje dinara.
Ako budu uočeni špekulativni potezi koji bitno odudaraju od fundamentala koje određuju tržišni devizni kurs, NBS zadržava slobodu da interveniše, ali ne preuzima bilo kakvu vrstu obaveze da će braniti specifični nivo kursa, jer je to u suprotnosti sa ciljanjem inflacije i sa fluktuirajućim deviznim režimom – rekao je Šoškić.
Međutim, saradnik Centra za novu politiku Goran Nikolić smatra da su ovolike oscilacije ipak prevelike i da nepotrebno prave probleme građanima i privredi.
Jasno je da NBS vodi politiku stabilnog kursa u dogovoru sa Vladom Srbije sve do izbora, zbog čega je besmisleno dopuštati tolike oscilacije. Kada kurs padne na 102 dinara za evro, građani se uspaniče, a kada se spusti na 96, izvoznici trpe – zaključuje Nikolić.