Time
bi Grad svoje dosadašnje ulaganje u ovaj projekat povećao sa do sada
najavljenih pet miliona KM na 15 miliona KM.
Inače
na ovoj lokaciji je već prije par
mjeseci, bez neophodnih dokumenata, počela izgradnja sportskog terena za potrebe teniskog
turnira “Srpska open”.
Trenutno je izbetoniran dio temelja, a grade se i
potporni stubovi.
Nakon turnira, koji bi se trebao održati od 17. do 23. aprila 2023, uslijedila bi izgradnja multifunkcionalne dvorane.
Gradonačelnik Banjaluke Draško
Stanivuković
je izjavio da je odluka o zaduženju donesena na posljednjoj sjednici
organizacionog odbora turnira “Srpska open”: “Jedna strana turnira obuhvata
troškove organizacije, a druga troškove koji se odnose na infrastrukturu. Za
infrastrkturu je potreban 21 milion KM, a najveći dio novca potreban je za dvoranu.
Pošto će grad Banjaluka po završetku turnira dobiti sportsku dvoranu na
upravljanje odlučeno je da Grad treba participirati više u ulaganjima. Zato
idemo sa kreditom kako bi obezbijedili 15 miliona KM za dvoranu”.
Ima li hitna gradnja sportskog terena za turnir Đokovića u
Banjaluci, a sada
i planirano novo milionsko zaduženja ekonomsku opravdanost ili po ko zna koji
put svjedočimo bacanju javnog novca zarad zadovoljavanja nečijiih kratkoročnih
interesa, pitali smo ekonomiste Zorana Pavlovića
i Slavišu Rakovića.
Pavlović
je uvjeren da postoji pritisak sa viših nivoa vlasti da se ovaj teren uradi,
isto kao što je uvjeren da ne postoji bila kakva ekonomska opravdanost za ovaj
projekat.
„Definitivno meni nije jasno kakvi su to
nivoi važnosti zbog kojih se radi jedan ovakav projekat i planira milionsko
zaduženje. Mi se nalazimo u jednoj teškoj
ekonomskoj situaciji i treba da se bavimo preživljavanjem, a ne luksuziranjem,
da budem vrlo precizan. Redovi ljudi koji čekaju za obrok u Banjaluci su realna
slika našeg života i onda sa druge strane treba posmatrati izgradnju sportske
hale koja nije ni planirana, ni predviđena strateški, koja se gradi bez ikakvih
prethodnih procedura i dokumenata i
uopšte ekonomske isplativosti. Za bilo kakvo trošenje državnog ili javnog novca
mora biti studija ekonomske isplativosti. Ona nije urađena. Ili zašto sa porodicom
Đokovićem nije dogovoreno javno privatno partnerstvo. Đokovići uloži određeni
dio novca, a Grad renta. To je moglo biti rješenje, jer jednostavno za ovakvu
investiciju se ne zadužuje, jer nema ekonomske isplativosti“, jasan je Pavlović.
Napominje
i da živimo u gradu u kome imamo rupa koliko hoćete,
i mnogo važnijih stvari koje treba završiti- poput most prema naselju Česma za
čije potrebe je otvoreno gradilište krajem prošle godine. Ili saobraćajnica
koja treba da ide paralelno sa putem za Trn?
„Mi imamo infrastrukturne potrebe koje su
drastično veće nego da se bavimo izgradnjom sportske dvorane za potrebe dolaska
Novaka Đokovića. Naravno svaka čast svakome, u ovom slučaju Đokoviću na
njegovim uspjesima, ali je suština da mi u gradu imamo mnogo ozbiljnih i
velikih problema koje nikako ne rješavamo, tako da me ovo podsjeća onu staru latinsku izreku – samo hljeba i igara. Ono što je najvažnije, a što
gotovo niko od političara ne vidi jeste da se zadužuje za ono što donosi
prihode, a nikako za ono što donosi trošak. Pa pogledajte situaciju sa
beogradskom Arenom, samo na struju potroše 50 miliona KM ili eura. To se mora
platiti, a ko će plaćati taj trošak nego Grad. Znači zadužujemo se da pravimo
sportsku dvoranu za koju nemamo koncept ekonomske isplativosti da ona samu sebe
finansira i vraća zaduženje“, zaključuje Pavlović.
Da nam
novo zaduženje ne treba, slaže se i ekonomista
Slaviša Raković. Prema njegovim riječima nema sumnje da je gradu potrebna jedna
takva dvorana, no treba uzeti u obzir i da ostaje manje prostora za zaduživanje.
Kaže i
da je Grad Banjaluka uvijek prednjačio u
zaduženjima lokalnih zajednica u Republici Srpskoj, te da bi bilo dobro
ispitati koliko je
bio uspješan u realizaciji tih zaduženja.
„Ako samo uzmete da je na sistem grijanja
utrošeno i izgubljeno preko 100 miliona maraka, a rezultat nije ni blizu
zadovoljavajućeg, onda treba zaista preispitati sve što je finansirano kao
kapitalna investicija. Sve u svemu, bilo bi dobro da novinari malo našilje pero
te da naprave retrospektivan prikaz zaduženja i efekata. Po mom skromnom
mišljenju efekti nisu opravdali zaduženja“, ističe Raković.
Navedimo
na kraju i da će se odluka o kreditnom
zaduženju naći na idućem zasjedanju Skupštine grada Banjaluka koje je zakazano
za 16. februar.