Republika Srpska se suočava sa ozbiljnim finansijskim problemima nakon sankcija koje su Sjedinjene Američke Države nametnule gotovo cijelom rukovodstvu Republike Srpske, ali i brojnim kompanijama za koje Amerikanci tvrde da su u tijesnoj konekciji sa prije svega Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske.
Za finansijske probleme vlast u Republici Srpskoj okrivljuje međunarodni faktor, prije svega Sjedinjene Američke Države. Prema njihovim riječima Republika Srpska je stabilna, samo joj tu stabilnost remeti strani faktor. Međutim,
Ove sankcije su uzrokovale destabilizaciju poslovnog okruženja i dovode u pitanje finansijsku stabilnost entiteta.
Sankcije koje je uvelo Ministarstvo finansija SAD-a obuhvatile su brojne kompanije, uključujući “Prointer ITSS”, “Infinity Media” i “Kaldera Company”. Prema tvrdnjama OFAC-a, ove kompanije su obezbjeđivale značajne prihode porodici Milorada Dodika, a bile su angažovane u poslovima vrijednim više stotina miliona KM.
Iako su iz novoosnovane firme „Invictus Technology Group” koja je nastala nakon što je “Infinity International Group” u okviru koje su poslovale gore pomenute firme, uvjeravali da će sve biti u redu, čini se kako stvari nisu baš najbolje.
Naime, firma je najavila drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Uvođenje sankcija je dovelo do zatvaranja većine njihovih računa u bankama Bosne i Hercegovine kako bi se izbegle dalje sankcije. Pod sankcijama su i članovi porodice Milorada Dodika. On negira sve te tvrdnje i već mjesecima vodi zaoštrenu retoriku prema predstavniku SAD-a u BiH, ambasadoru Majklu Marfiju.
Sa druge strane, američka ambasada u seriji tvitova postavlja pitanja u vezi sa finansijama u Republici Srpskoj. Onaj posljednji bio je u vezi sa nabavkom kineskog softvera od strane Vlade Republike Srpske vrijednim preko 50 miliona KM.
Dodik u intervjuima optužuje američke zvaničnike za vršenje pritiska na banke u Republici Srpskoj, ali i u susjednim zemljama, kako bi se onemogućila saradnja sa vladom ovog entiteta. Istovremeno, sve češće se spominje termin finansijski rat protiv Republike Srpske.
„Nijedna banka u Srpskoj nije spremna da sarađuje sa nama iz straha, zbog pritiska i prijetnji“, rekao je ranije Dodik.
Njegova izjava ilustruje koliko su sankcije poremetile finansijske tokove i onemogućile normalno poslovanje.
Dodik takođe izražava nezadovoljstvo zbog situacije na međunarodnoj sceni, navodeći da američki ambasador u Bosni i Hercegovini, Majkl Marfi, vodi kampanju protiv Republike Srpske.
„Na kraju želeći da ode, pokazuje nekoliko stvari, a to su miješanje u unutrašnje stvari, uz količinu laži koje je iznijela američka Ambasada“, rekao je ranije Dodik.
Sankcije su ne samo ekonomski, već i politički izolovale Dodika, tvrde Amerikanci.
Robert O’Brien, zvaničnik State Departmenta, istakao je ranije da je Dodik izolovan i da nema značajnu političku podršku, čak ni od susjednih zemalja kao što su Srbija i Hrvatska.
„Dodik osjeća pritisak i možemo promijeniti (njegovu) politiku primjenom bonskih ovlasti, naših sankcija i pritiska kroz proces pristupanja Evropskoj uniji“, rekao je O’Brien.
Na drugu stranu Dodik odgovara da Republika Srpska ima međunarodne prijatelje koji su spremni da pomognu
“Mi imamo na dva tri mjesta u svijetu spremnost da nam pomognu i putem pozajmica, kredita, da nam to daju. Jedna zemlja je izdvojila novac da nam to pomogne. Ali zbog blokade koji su činili Amerikanci, mi taj novac ne možemo da doznačimo na naše račune, iz čisto političkih razloga. Kada smo izašli na Bečku berzu, uobičajena je bila stvar za sve zemlje, sve velike kompanije, sve vlade, reprogramiraju svoje dugove, reprogram je poznat termin našem stanovništvu, samo je nama onemogućeno da reprogramiramo obaveze na Bečkoj berzi, prošle godine kada smo morali 300 miliona dodatno da vratimo, jednokratno. Nije dozvoljen revolving i da idemo dalje. U svemu tome mi smo uspjeli da se krećemo i da obezbijedimo i izmirimo sve naše obaveze.” izjavio je nedavno Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Ipak da problemi sa “redovnim izmirivanjem obaveza” ne idu baš tako redovno, pokazuje situacija od početka mjeseca kad aje na vidjelo izašla informacija da su mnogima iz javnog sektora kasnile plate i naknade za prevoz. Nakon te objavljene informacije, naknade za prevoz su brže bolje izmirene.
A da se Republika Srpska suočava sa ozbiljnim finansijskim problemima i na finansijskim tržištima, postalo je jasno posljednjom emisijom trezorskih zapisa na domaćem tržištu iz ove sedmice. Iako je prvobitno planirano zaduženje od 10 miliona KM, Vlada Republike Srpske je na kraju prihvatila sve ponude i zadužila se za 22 miliona KM. RS se u ovoj kalendarskoj godini po osnovu trezorskih zapisa zadužila ukupno sa novih 209,4 miliona KM
Ovaj potez jasno ukazuje na finansijsku nestabilnost, posebno u situaciji kada je pristup međunarodnim finansijskim tržištima ograničen zbog gore spomenutih sankcija nametnutih od strane Sjedinjenih Američkih Država.
Premijer Radovan Višković pokušava da održi optimizam, tvrdeći da su pronađeni strani kreditori, ali odbija da otkrije njihov identitet, pravdajući to zaštitom pregovora.
„Jesu pronađeni? – Ko su? – Ne mogu da vam kažem i neću da vam kažem da ne bih ugrozio ono što radim. A budžet, ja bih volio da me obavijestite onog momenta kad bude nešto zakasnilo. Mi redovno servisiramo svoje obaveze.“, rekao je Radovan Višković medijima u Banjaluci.
Ipak, stručnjaci izražavaju ozbiljne sumnje u stabilnost budžeta i upozoravaju na rizike uzimanja kredita po nepovoljnim uslovima usljed lošeg kreditnog rejtinga. Situaciju dodatno komplikuju visoke kamatne stope od oko 6%, po kojima se Vlada zadužuje na domaćem tržištu, kao i kašnjenja u isplatama plata zaposlenima u prosvjeti i zdravstvu.
Uz postojeću ekonomsku izolaciju, entitet se sve više oslanja na domaće tržište za zaduživanje, što samo po sebi nosi visoke rizike za buduću likvidnost i održivost javnih finansija.
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da je jedini izlaz iz trenutne finansijske situacije Republike Srpske prodaja obveznica na međunarodnim berzama. On predlaže da RS izda obveznice uz prateći prospekt koji bi garantovao investitorima pravovremeno vraćanje novca, isplatu kamate i pružio kolateral. Kao primjer navodi Bečku berzu, gdje su vlasnici obveznica imali pravo potraživati imovinu bilo koje kompanije u kojoj Vlada RS ima većinsko vlasništvo, u slučaju neizmirenja obaveza. Pavlović predlaže postepeno otplaćivanje dugova svake godine, zajedno s kamatama, kako bi se izbjeglo nagomilavanje velikih iznosa koji se moraju isplatiti odjednom.
Ako se novac ne osigura, Pavlović smatra da je kašnjenje plata i drugih budžetskih davanja neizbježno.
Ekonomista Igor Gavran upozorava da će otplata dugova vjerojatno dovesti do smanjenja ili odgađanja drugih budžetskih rashoda, što bi moglo nanijeti štetu korisnicima budžeta, privredi i građanima ovisnim o tim sredstvima. Gavran kritikuje prethodna zaduženja kao neodgovorna, jer sredstva nisu bila utrošena na produktivne svrhe koje bi olakšale vraćanje dugova.
Ekonomista Slaviša Raković izjavio je za BUKU kako realno postoji problem refinansiranja i da su primici od kredita u pitanju.
“Nejasno je koliko novca nedostaje, jer sam budžet može da se finansira od tekućih priliva, ali postoji izražen problem zanavljanja duga. Što se tiče američke politike mislim da ne zaslužuje komentar, jer u dužem roku ne podržavaju nijednu političku opciju u Republici Srpskoj, pa je teško reći da su dobronamjerni u svojim akcijama” naglašava Raković u izjavi za BUKU
Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a izjavio je ranije za BUKU tačno da ljudi iz vrha SNSD režima sve češće priznaju da je Republika Srpska u ozbiljnim finansijskim problemima i da postoji sve veća međunarodna izolacija koja donosi opterećujuće blokade u funkcionisanju čitavog sistema.
“Ali, oni to priznaju samo zato što su doveli Republiku Srpsku na rub kolapsa i zato što im je sada jedini izlaz da od sebe prave žrtve, a za užasnu međunarodnu i finansijsku poziciju Srpske okrivljuju nekog drugog. Rukovodstvo Republike Srpske je potpuno izolovano i nemaju nikakav manevarski prostor, svi pristupi normalnim izvorima finansiranja su im presječeni, a u toj poziciji su se našli samo zato što ih je interesovala isključivo njihova lična korist i bogaćenje. Zbog svega toga oni su sada u mišolovci i nemaju kuda, doveli su sebe u bezizlaznu situaciju, ali na žalost ugrozili su stabilnost same Republike Srpske, njene finansije doveli do tačke pucanja, a nismo daleko od momenta kada će ovakvo ponašanje SNSD režima ugroziti osnovne mehanizme zaštite koje imamo po Dejtonu, poput entitetskog glasanja” izjavio je on za BUKU .
On kaže da vlast u republici Srpskoj ne radi ništa da otkloni blokade, jer ono što sada treba da se uradi u Republici Srpskoj oni niti mogu niti smiju uraditi.
“ Brzo procesuiranje odgovornih za najveće i najočiglednije afere, uz mukotrpne i teške pregovore kako bi se Republika Srpska vratila u svjetske tokove i obezbijedila reprogram svojih sadašnjih zaduženja, dugoročnim i stabilnim međunarodnim aranžmanima, su ključne akcije potrebne Srpskoj, ali to se ne može desiti dok sa vlasti ne odu Dodik i SNSD” ističe Crnadak naglašavajući da mu je teško odgovoriti da li je Dodik ostao sam, ali je, kaže, činjenica da je njegova snaga svakim danom sve manja, “da brzinom svjetlosti gubi autoritet i da se kraj režima sasvim približio”
Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje za BUKU trenutnu situaciju iz perspektive građana Republike Srpske.
„Našli smo se u žestokoj unakrsnoj vatri, u dvije dijametralno suprotne slike,“ kaže Topić.
„Prema jednoj, onoj optimističnoj i ružičastoj, smo u stabilnoj situaciji, nikad nam nije bilo bolje i da nema američkog ambasadora, to bi bila idila. Druga je ona koja nas građane RS ponižava, jer umjesto nas, postavlja pitanja od kojih mi okrećemo glavu kao da nas ne dotiče kako vlastodršci troše naš novac. Našli smo se, čini mi se, u nebranom grožđu.“ dodaje Topić.
S obzirom na trenutne okolnosti, Republika Srpska se suočava sa sve većim finansijskim izazovima. Američke sankcije i nesaradnja banaka dovode entitet u vrlo težak položaj. Dodik tvrdi da Republika Srpska ima međunarodne prijatelje spremne da joj pomognu, ali zbog političkih blokada taj novac ne može biti transferisan na račune Republike Srpske. Premijer tvrdi da su pronašli strane kreditore ali ne želi da saopšti njihova imena.
Problemi da se pronađu novci na međunarodnom tržištu sve su očigledniji. Podsjetimo, Vlada Republike Srpske je prošle godine usvojila odluku prema kojoj je u ovoj planirano dugoročno zaduživanje od blizu milijardu maraka. Od toga 810 miliona maraka na stranom tržištu. Tih novaca za sada nema.
Opet u Vladi RS se nije našlo za shodno da se proanalizira budžet, da se sjedne pa da su okviru mogućeg urade potrebni rezovi, kako bi se održala kakav takva budžetska stabilnost. Umjesto toga, pare se bacaju na preskupe stvari poput gore spomenutog kineskog softvera.
Na drugu stranu jasno je da će vlasti nastojati da stvari prikažu što je moguće optimističnije jer u ekonomiji nema ništa gore od stvorene panike.
Ukoliko se trenutna situacija nastavi, mogućnost finansijske stabilizacije i ekonomski oporavak će biti sve teži. Dodikovi pokušaji da pronađe finansijsku podršku u Rusiji, Kini i Mađarskoj nisu uspjeli zbog sveobuhvatnih sankcija. Pritisak međunarodne zajednice, naročito SAD-a, vjerovatno će se pojačavati, što će dodatno otežati političku i ekonomsku situaciju u Republici Srpskoj.
Bez značajnih promjena i prilagođavanja, entitet bi mogao da se suoči sa ozbiljnim finansijskim problemom, što bi imalo dalekosežne posljedice po stabilnost ovog dijela regiona.