Ulje na vatru krivici svih bojazni investitora u vezi sa novim problemima svjetske ekonomije dodale su negativne izjave iz Federalnih rezervi SAD, loši statistički podaci iz Evrope i bojazni u pogledu pogoršanja situacije u Italiji.
Trejderi imaju izraz “tržište je u krvi”, koji tačno opisuje situaciju na berzama. Raspoloženja koja na njima vladaju uskoro će se pretvoriti u paniku.
Talas rasprodaje aktiva podignut je još na trgovinskim poligonima Azije – tamo je dubina pada indeksa dostigla 9 odsto. Najviše je nastradalo indonezijsko tržište, pet odsto izgubio je hongkonški indeks Hang Seng. Ostale berze su izgubile dva do tri odsto.
Analitičari pokušavaju da shvate šta je izazvalo rasprodaju. Odmah se pojavilo nekoliko faktora.
U Evropi su izašli vrlo slabi statistički podaci. Indeksi novih industrijskih narudžbina u zoni evra i indeks poslovne aktivnosti bili su gori od prognoziranih.
Agencija za rejting “Standard end pors” /Standard&Poor’s/ smanjila je rejtinge sedam banaka u Italiji i uopšte rejting same zemlje.
Međutim, glavni dio negativnog uticaja, ipak, je pripao SAD. Agencija “Mudis” /Moody's/ u srijedu uveče snizila je rejting najvećih američkih banaka – “Vels Fargo”, “Siti grup” i “Bank of Amerika” .
“A poslije svega Federalne rezerve upozorile su na ozbiljne rizike za ekonomiju”, kaže za “Glas Rusije” Andrej Kabanov, predsjednik analitičkog departmana i upravnik kompanije “Nord-vest kapital”.
Investitori su počeli da zatvaraju aktive na svim tržištima i da prelaze na keš. Zato padaju i zlato i nafta. Teško je reći koliko će to trajati, ali je tendencija toliko jaka da se sigurno ne će završiti do sutra.
Poslije azijskih berzi negativne tendencije su zahvatila i ruske trgovinske poligone. Oni su završili dan padom od 7,5 odstro po indeksu MMVB i više od osam procenata na berzi RTS.
U toku dana na trgovačkim poligonima, čak su morale da se zaustave aukcije zbog naglog pada vrijednosti pojedinih vrednosnih hartija.
Nisu se održali ni Evropljani. U Starom svijetu vodeći indeksi izgubili su od tri do pet odsto. A poslije Evrope krug se zatvorio u SAD, gdje je na berzama registrovan pad veći od tri odsto.
Podjednako dramatični događaji odvijali su se i na deviznom tržištu. Rublja je odjednom pala za 53 kopejke, prekoračivši prvi put poslije septembra 2009. godine granicu od 32 rublje. I ovde su ulogu odigrali spoljašnji negativni faktori, kaže analitičar finansijske korporacije “Otkriće” Aleksandar Laputin.
Svi stručnjaci se slažu da će ovaj pad, čak i uz male prekide i korekcije, biti dugotrajan. Tržištu je potreban povod za optimizam, a vlasti zemalja, ni u Aziji, ni u Evropi, ni u Americi zasad ne mogu da daju povod za to.