Odluka Evropske centralne banke (ECB) o smanjenju kamatnih stopa neće imati trenutni direktni uticaj na kamatne stope u BiH, budući da zemlja nije dio evropskog monetarnog sistema, smatraju u Udruženju banaka BiH.
“Kamatne stope u BiH nisu direktno vezane za one u EU, a rast kamata u BiH nije bio ni približno toliko izražen kao u EU”, pojasnio je direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica i dodao da ECB sada donosi odluke s ciljem stimulisanja privrede kroz snižavanje ključnih kamatnih stopa.
On je rekao da posljednje smanjenje kamatne stope nagovještava da su mjere preduzete s ciljem obuzdavanja inflacije, kao i da su dale očekivane rezultate, jer je sada na ciljanom nivou od dva odsto.
Prema njegovim riječima, ovaj potez ima za cilj stabilizaciju ekonomskih aktivnosti u evrozoni i pružanje podrške privrednom rastu.
Ražanica je rekao da se BiH može pohvaliti činjenicom da su prosječne kamatne stope među najnižim u regionu, pa čak i u odnosu na veći broj broj članica EU, što je zanimljivo s obzirom na to da su rizici na domaćem finansijskom tržištu sigurno izraženiji u odnosu na razvijena tržišta Unije.
“Iako je rast Euribora (Evropske međubankarske stope) doveo do određenog rasta kamata u BiH, treba imati u vidu da je Euribor dugo vremena imao negativnu vrijednost, što je neprirodno stanje, nakon čega je zabilježio značajan rast“, pojasnio je Ražanica za agenciju Srna.
Uprkos tome, kaže Ražanica, rast kamatnih stopa u BiH bio znatno manji zahvaljujući činjenici da su mnoge banke svojim klijentima ponudile prelazak na fiksne kamatne stope.
Prema njegovim riječima, veliki broj klijenata je prihvatio ovu ponudu, čime su minimizirali uticaj promjena kamatnih stopa na svoje obaveze.
“Ovakve mjere omogućile su našim građanima i privrednim subjektima da se lakše nose s promjenama na tržištu, a time i da zadrže stabilnost u planiranju svojih finansijskih obaveza”, naglasio je Ražanica.
Rast potražnje za kreditima
On je naveo da u prethodnom periodu primjetan rast potražnje za kreditnim proizvodima, te da se očekuje nastavak tog trenda, s obzirom na ekonomska kretanja.
“Ovome doprinose i već pomenute relativno niske i pristupačne cijene kreditnih proizvoda, praćene rastom privredne aktivnosti”, rekao je Ražanica i dodao da se posebno ističe rast tražnje za stambenim kreditima.
Prema njegovim riječima, tu je zabilježen rast i u broju isplaćenih kredita, ali i u prosječnom iznosu isplaćenog kredita, što je u direktnoj korelaciji sa rastom cijena nekretnina u BiH.
Direktor Udruženja banaka naveo je podatke iz novembra prošle godine, prema kojima su ukupni krediti iznosili 25,6 milijardi KM, što je povećanje od 8,7 odsto u odnosu na kraj 2023. godine.
Od toga se na kredite stanovništvu odnosi 12,8 milijardi KM, što je povećanje za 8,9 odsto u odnosu na kraj 2023. godine, dok krediti pravnim licima iznose 12,7 milijardi KM /privatna preduzeća 10,6 milijardi KM/, što je povećanje od 8,5 odsto u odnosu na decembar 2023.
Ražanica je naveo da stopa rasta segmenta pravnih lica ohrabruje, budući da ukazuje na oporavak na realnoj strani ekonomije i daje dobru prespektivu za očekivani oporavak kako industrijskog rasta, tako i izvoza u 2025. godini, te da su kod stanovništva i dalje dominantni nenamjenski /73,7 odsto/ i hipotekarni stambeni krediti /19,7 odsto/.
“U narednom periodu ne očekujemo značajne oscilacije u trendovima, a banke su sposobne odgovoriti svim zahtjevima klijenata bilo da se radi o stanovništvu, državi ili privredi”, zaključio je Ražanica.
Ražanica kaže da se ove godine očekuje nastavak pozitivnih trendova u bankarskom sektoru BiH i njegov dalji rast, a da će nastavak digitalizacije, stabilnost regulatornog okvira, te pažljivo upravljanje rizicima, biti ključni faktori za uspješan razvoj bankarskog sektora.
“Iako se svjetska ekonomija i dalje suočava sa krizama, bankarski sektor u BiH ostaje stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan i u prethodnoj godini pokazao je izuzetnu otpornost na globalne i lokalne ekonomske izazove”, naglasio je Ražanica.
Prema njegovim riječima, bankarski sektor u BiH već godinama je u uzlaznoj putanji i u kontinuitetu bilježi rast svih ključnih parametara poslovanja, uključujući aktivu, kredite, depozite i kapital.