TORBE S KEŠOMPrema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, vrijednost izvezenog drveta u Kinu u prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 19,1 milijun KM, a u istom periodu prošle godine taj izvoz je bio “svega” 8,2 milijuna KM. U tijeku cijele 2021. godine iz Bosne i Hercegovine u Kinu je izvezeno drveta u vrijednosti od 26,6 milijuna KM, što je duplo više u odnosu na 2019. Istovremeno, osim značajnog povećanja izvoza, podaci UIOBiH govore i da je povećan sam broj izvoznika u Kinu. U prvim mjesecima prošle godine 14 podduzeća izvozilo je drvo u Kinu, dok je u prva tri mjeseca ove godine izvoznika bilo 26.
Mediji su nedavno pisali da državljani Kine u posljednje vrijeme obilaze pilane na teritoriji Bosne i Hercegovine i mahom otkupljuju trupce hrasta za koje plaćaju od 600 do 900 KM po kubiku, dok je prosječna cijena hrasta koju Šume Srpske naplaćuju oko 230 KM po kubiku.
Rast izvoza drveta prema podacima UIOBiH
2018. godina 15.104.287,64 KM2019. godina 13.925.852,83 KM2020. godina 11.940.728,96 KM2021. godina 26.641.762,38 KM—–
siječanj – svibanj 2021. 8.226.386,66 KMsiječanj – svibanj 2022. 19.128.731,57 KM
”Kinezi su tu na terenu, donose torbe sa kešom i otkupljuju trupce, stavljaju ih u kontejnere i voze za Kinu. Cijene su nerealne, jer oni imaju velike poticaje od svoje države i ozbiljno ruše našu konkurentnost. Ono što je najgore, oduzimaju nam repromaterijal, tako da naše tvornice za finalnu preradu drveta nemaju dovoljne količine, a ne možemo to da spriječimo”, rekao je nedavno Darko Partalo, vlasnik firme Drvoprodex za capital.ba.
U posljednjih nekoliko mjeseci, drvoprerađivači od vlasti su zahtijevali da se zabrani izvoz oblovine, upravo iz razloga što nemaju dovoljno sirovina za preradu i zapošljavanje domaćih kapaciteta. Nakon nekoliko pokušaja, Vijeće ministara BiH je usvojilo odluku kojom je zabranio izvoz oblovine, ogrjevnog drveta i peleta.”Smatram da cijene treba obarati i da je ovo nepodnošljivo”, rekao je nakon sjednice Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, naglašavajući da je cijena izvoza oblovine, prije svega hrasta, povećana za 400 posto.
Kada je riječ o Kini, Bosna i Hercegovina nije jedina zemlja koja je na meti zbog šumskog bogatstva s obzirom na to da kineski prerađivači već godinama iz Europe uvoze oblovinu i drvne sortimente. Europski parlament još 2018. uočio je ovaj problem, kada je razmatrao informaciju u vezi sa odnosima EU i Kine. U dijelu rezolucije navedeno je: “Preporučuje se donošenje obaveznih kineskih političkih smjernica o odgovornom prekomorskom ulaganju u šumarstvo, koje bi se provodile zajednički sa zemljama dobavljačima, uključujući kineske kompanije u suzbijanju nezakonite trgovine drvnom sirovinom.”
POTEZI SUSJEDAU ovom trenutku, Kina najviše drveta, prije svega oblovine, uvozi iz Rusije, u kojoj se sve donedavno uveliko pričalo da će zabraniti izvoz u 2022. godini, a o tom potezu razmišljaju i mnoge druge zemlje, posebno nakon poremećaja na tržištu kada je riječ o energentima. U regiji, Srbija je već zabranila izvoz drvnih sortimenata, a još 2017. Hrvatska je na dvije godine zabranila izvoz hrastovine, jer se prethodnih godina sjeklo više nego što je trebalo.