Ni nakon prošlosedmične vanredne sjednice Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, nije poznato na koji način će se od strane Bosne i Hercegovine isplatiti odšteta slovenačkoj kompaniji Viaduct.
Kako je nakon sjednice izjavila Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto, ova institucija već godinu dana razmatra kako platiti odštetu Slovencima. Kako je dodala izostaje “razuman stav” ministara iz Republike Srpske, jer su npr. tražili da se formira radni tim, a onda nisu delegirali svoje članove u isti.
Nakon sjednice izdato je saopštenje o tome kako je usvojen je Zaključak kojim je zaduženo Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine da bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana, pripremi prijedlog rješenja za izvršenje isplate potraživanja, uključujući glavni dug, kamate i troškove arbitražnog postupka.
Podsjetimo, arbitražni postupak između Republike Srpske (RS) i slovenačke firme “Viaduct” proizašao je iz jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas. Nakon što je vlast Republike Srpske 2015. godine poništila dogovor, “Viaduct” je pokrenuo međunarodnu tužbu, tvrdeći da su im prekršena prava ulaganja. Međunarodni arbitražni tribunal u Vašingtonu presudio je 2022. godine u korist “Viaducta”, nalažući Bosni i Hercegovini isplatu odštete od približno 90 miliona KM (oko 45 miliona eura). Vlada RS je preuzela obavezu podmirenja duga, ali je pokušala osporiti odluku, što je odbijeno u maju 2024. godine. U međuvremenu rastu i kamate, dnevno iznose oko 9000 Eura.
S obzirom na to da odšteta nije isplaćena, “Viaduct” je pokrenuo proces prisilne naplate, tražeći zapljenu državne imovine, uključujući objekte Centralne banke u Banjaluci, Mostaru i Brčkom, kao i zamrzavanje bankovnih računa unutar zemlje i u inostranstvu. Dodatno, a što je trenutno najvažnije, Evropska organizacija za sigurnost vazdušnog saobraćaja (EUROCONTROL), na osnovu sudske presude iz Belgije, odlučila je da obustavi isplate Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA), iako agencija nije bila direktna strana u sporu. Baš kao što to nije ni Centralna banka BiH. Ugrožen je vazdušni saobraćaj, jer BHANSA neće biti u mogućnosti da izmiruje svoje obaveze. Sve to zbog nesmotrenih poteza vlasti u Republici Srpskoj. Arbitraže vrijedne stotine miliona maraka dolaze na naplatu Bosni i Hercegovini zbog nemara, javašluka, nerada vlasti na nižem nivou. Ovoga puta Republike Srpske.
A u Republici Srpskoj kao da se ovom temom ne bave, “vrući i skupi krompir” prebačen je na viši nivo Bosne i Hercegovine, i tu priča prestaje.
Međutim 2017. godine Vlada Republike Srpske se sporazumom sa Savjetom ministara obavezala bezuslovno ispuniti svoje obaveze u vezi s arbitražnim postupkom koji je izgubila protiv slovenačke kompanije zbog ugovora o izgradnji hidroelektrana na Vrbasu. Njegova vrijednost iznosila je 165 miliona eura, a Slovenci sada potražuju gotovo trećinu. Osim ovog slučaja, Bosna i Hercegovina mogla bi izgubiti još šest sporova na međunarodnoj arbitraži. Među njima je pet iz Republike Srpske, a jedan u Federaciji BiH. Ukupna vrijednost iznosi približno milijardu eura. Oni najveći su svakako raskid ugovora o koncesiji za vjetropark Trusina i arbitraža vrijedna više od 100 miliona EUR, kao i slučaj “Ugljevik” koji bi nas mogao koštati između 200 i 300 miliona KM.
Kako je rekla Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto, Bosna i Hercegovina ima pravo tužiti, odnosno regresnom tužbom se naplatiti od Republike Srpske za sve novčane iznose, misleći na naknadu štete, na izgubljenu dobit sa kamatom odmah po prijemu dokumentiranog zahtjeva od strane Pravobranilaštva BiH. Sada se otvoreno postavlja pitanje, hoće li ministri iz Republike Srpske ovakvu potencijalnu “tužbu” blokirati, jer im svakako neće biti u interesu da se iz Republike Srpske “izvuče” stotina miliona iz ionako već dovoljno “bušnog” budžeta?
Prema nekim nezvaničnim informacijama BUKE, Republika Srpska će insistirati da se odblokiraju sredstva koja su na zajedničkim računima od akciza i putarina. U svakom slučaju situacija je poprilično neizvjesna u kontekstu preuzimanja odgovornosti za ovoliku finansijsku štetu. Slovenci će tako, iako dinara nisu uložili, iz Bosne i Hercegovine otići sa stotinom miliona KM.
Ekonomista Igor Gavran se boji kako će se stvari odvijati jer se do sada već odvija na nenormalan način i nelogičnim slijedom događaja.
“Naime, prvi dio priče je diletantski pristup međunarodnim projektima i odnos prema stranim kompanijama već redom rezultiraju gubicima arbitražnih i drugih pravnih sporova, a u time prednjače vlasti Republike Srpske i u tom smislu je ovo tek nastavak niza, ni prvi ni posljednji primjer destruktivnog djelovanja vlasti i odsustva bilo kakve odgovornosti za trošenje javnog novca. Sve je ovo postalo toliko uobičajeno da nema nikakvih iznenađenja. Ono sto je u ovom slučaju međutim posebno dramatično je pokušaj da se šteta prebaci na državu i da se odgovorni entitet pravi lud dok se prinudna naplata zahtjeva od državnih institucija. Nepojmljivo je da se to dozvoljava i da je maltene jedina reakcija ma ovakvo ponašanje da država praktično moli entitet da izmiri vlastite obaveze” ističe Gavran za BUKU.
Prema njegovom mišljenju jedino normalno rješenje bi bilo da se automatski od sredstava s jedinstvenog računa trezora BiH gdje se prikupljaju javni prihodi poput PDV-a i dio prosljeđuju RS taj dio obustavi do naplate ovih potraživanja odnosno automatski osigura da obaveze svakog entiteta budu plaćene, htjeli to oni ili ne, odnosno ako uspiju napraviti štetu državi i da se nešto od državne imovine blokira ili sredstva prinudno naplaćuju onda tim novcem nadoknadi šteta.
“Nema tu nikakvog prostora za diskusiju i čekanje bilo čije dobre bolje. Da li je odgovornost nečija nesposobnost ili se svjesno dozvolila ovakva situacija nije važno ali svi koji su odgovorni u lancu ne samo na strani RS nego i državnom nivou gdje se ovo toleriše trebaju odgovarati. Imali smo tako nedavno raspodjelu novca namijenjenog nabavci vakcina protiv Covid-19 koji nije iskorišten a državom nivou i dio je proslijeđen RS, imamo redovno različite odluke na državnom nivou kojim se neka sredstva prebacuju Republici Srpskoj a istovremeno se toleriše njihovo štetno djelovanje. Imamo i slučaj BHRT gdje se novac od takse ne prebacuje državnom entitetu iako se novac naplaćuje u RS po osnovu državnog zakona… Sve je ovo uobičajena ali u posljednje vrijeme još drastičnija praksa da entitet poništava i ignoriše zakone i institucije koje se njegovom rukovodstvu ne dopadaju a besramno koristi i zloupotrebljava sve benefite i državni novac” ističe Igor Gavran za BUKU.
Gavran naglašava da bi jedino normalno rješenje u ovoj situaciji bilo da Republika Srpska izmiri svoje obaveze i da nikada ni jedan fening ne smije biti za njihov račun oštećen državni budžet, ni državna imovina ili institucije.
“Bez diskusije i molbi, prinudni naplatom i umanjenjem njihovog priloga s JRT BiH ako ne može drugačije. Nažalost, nisam siguran da će tako i biti jer evo vidimo koliko dugo državne institucije nisu u stanju ni kontrolisati prelaske granice ni ispunjavati sudske presude i naloge, tako da nisam optimista da će jedini normalan i logičan slijed događaja i biti onaj koji će se odvijati. Bojim se da neko na državnim nivou ne bude toliko beskrajno glup da prihvati da država izmiruje obaveze entiteta a oni kao obećaju da će to nekada vratiti. Ništa nije isključeno” zaključuje naš sagovornik.
Pomenuta situacija sa izgubljenom arbitražom ali i novim mogućim izgubljenim milionima zbog javašluka vlasti, došli smo u situaciju koja može izazvati ozbiljne finansijske i operativne posljedice za Bosnu i Hercegovinu, jer bi blokada sredstava mogla ugroziti neometano funkcionisanje mnogih važnih sistema, poput vazdušnog saobraćaja u zemlji, dok bi prisilna naplata mogla dovesti do gubitka značajne državne imovine. Svi ovi događaji ukazuju na potrebu odgovornog pristupa međunarodnim ugovorima i pravovremenog rješavanja pravnih sporova kako bi se izbjegli slični problemi u budućnosti.