Ako Tešanj ima neki vrhunac, to je onda 18. Međunarodni sajam privrede (održan od 25. do 28. septembra), koji je bio prava smotra onoga što ovaj grad najbolje zna – praviti biznis. Jer, da se ne lažemo, ovdje se vrti ozbiljna lova, i svi su htjeli da budu dio te priče. Ali, kao što je običaj u Tešnju, nije samo biznis bio na stolu, nego i rivalstvo, ponos, i ona neizbježna bosanska mješavina politike i privrede.
Preko 600 izlagača, domaćih i stranih, stigli su sa svih strana Balkana, pa i šire, kako bi pokazali šta znaju i koliko su spremni da uđu u tešanjsku igru. Ako si mislio da je ovo samo još jedan sajam gdje svi klimaju glavom i dijele vizitke i letke, grdno se varaš. Ovo je mjesto gdje se dogovaraju poslovi, gdje se potpisuju ugovori koji će jednog dana donositi milione, a možda i stvoriti nove tešanjske tajkune.
Grad-partner Sajma je Cazin, a mudrost cazinskih biznismena i vizija gradonačelnika Nermina Ogreševića nisu prošli neopaženo. Prepoznali su priliku koja se ukazala i bez oklijevanja odlučili da cazinske kompanije predstave na velikoj sceni – na čak 500 kvadratnih metara Međunarodnog sajma u Tešnju. Dok je zemlja-partner bila daleka, ali mnogoljudna Indonezija, koja je privukla pažnju svojom šarolikom kulturom i poslovnim mogućnostima, Srbija je pokazala svoju moć. Privredna komora Srbije, na impresivno uređenom štandu, izložila je proizvode svojih 12 najvećih kompanija, jasno signalizirajući da regionalna konkurencija nikada ne spava. No, Cazin je bio tu da se takmiči, da pokaže svoje kapacitete i inovativnost, dok je Ogrešević mudro postavljao temelje za buduću ekonomsku dominaciju. Tešanj možda drži ime, ali Grad Cazin – vjerovali ili ne – ima veći godišnji budžet od Općine Tešanj.
“Kad se priča o tešanjskom Sajmu, ne priča se samo o biznisu – priča se o duši. Jer, nekoliko mjeseci pred Sajam, najbogatiji tešanjski biznismeni ostavljaju svoje firme i dolaze volontirati. Da, dobro ste čuli – volontirati! Ne zbog para, ne zbog slave, nego zato što Udruženje privrednika funkcioniše kao prava neprofitna nevladina organizacija. Zamislite, milioneri koji s osmijehom rade za opće dobro, a Tešanj postaje mjesto gdje su biznis i zajednica isprepleteni na način koji je rijedak, čak i na globalnom nivou”, kaže Berina Šišić, koja je jedina profesionalno zaposlena u tešanjsko-jelaškom Udruženju privrednika “Biznis-centar”.
Nije, naravno, moglo proći bez gostiju iz politike, jer gdje su pare, tu su i oni. Posebno se isticala podrška Privredne komore Federacije BiH, koja je već tradicionalni partner Udruženju privrednika “Biznis-centar” Jelah – Tešanj. Potpredsjednik komore, prof. dr. Marko Šantić, sažeto je objasnio uspjeh Tešnja: “Geni su krivi za ovaj poslovni uspjeh, a onda volja, upornost i organiziranost. Ovo je sajam s dušom!” Šantić dodaje kako Tešanj i Mostar vode u organizaciji sajmova, podižući nivo privrednih manifestacija u BiH. Ali Tešanj, sa svojom reputacijom i specifičnim poslovnim duhom, ipak ima ono nešto što male sajmove tjera da se trgnu.
Bilo je i govora o investicijama, velikim projektima, i naravno – o tome kako je Tešanj “svijetla tačka” privrede u BiH. Međutim, ono što je suština sajma, i ono što svi znaju, jeste da ovdje dolaze pravi igrači. Oni koji znaju kako i gdje uložiti, oni koji ne čekaju politiku da im pomogne, nego se sami bore za mjesto pod suncem. Posjetitelji su imali priliku vidjeti najnovije inovacije iz različitih industrija, od auto-dijelova, preko prehrambene industrije, pa sve do energetike i IT sektora. Svaki štand i svaki proizvod nosili su priču o trudu, viziji i hrabrosti, ali i o nadmetanju ko će biti najbolji u tešanjskoj igri privrednih titana.
Primjer za to daje Izudin Ahmetlić, vlasnik HIFA-OIL-a, koji savršeno objašnjava zašto je Tešanj poslovna zvijezda: “Velike ribe u jezeru djeluju kao vladari. Ali, kad zaplivaš u malu vodu, velike ribe su spore. Male firme manevrišu kao Ferrari, dok se velike razvlače ko stari kamion. U ovoj igri brzina i pokretnost znače sve.” Upravo ta brzina i fleksibilnost mali su poslovni recept uspjeha tešanjskih firmi.
A čovjek bez kojeg ovaj Sajam ne bi dostigao ovako visoku organizacijsku ljestvicu je Senad Brka, član Nadzornog odbora tešanjskog Udruženja privrednika. On uspjeh objašnjava jednostavno: “Tešanj je spoj kulturoloških vrijednosti pretočenih u radnu etiku i poslovni ambijent.” Jer u Tešnju, kako kažu, posao je u krvi.
Ovaj sajam nije samo prilika za dogovore, već i za rekapitulaciju – ko je uspio, ko je podbacio, a ko se nada da će sljedeći put biti bolji. To je i mjesto gdje se rađaju prijateljstva, ne samo poslovna. Vlastimir Golubović, bivši predsjednik Privredne komore Crne Gore, emotivno je govorio o svom iskustvu: “Prvi dan smo već načelno dogovorili potpisivanje ugovora sa AS Holdingom iz Jelaha. Ovdje je zrak drukčiji, i svi se osjećaju vrlo pozitivno.”
Prilikom službenog otvaranja Sajma, ministarka privrede Srbije, Adrijana Mesarović, čestitala je organizatorima na punoljetnosti manifestacije, rekavši: “Vaših 18 godina je dokaz kvaliteta. Ovdje nije riječ o podjeli na velike i male, nego na uspješne i neuspješne. Tešanj razumije inovacije i pokretači su novog vremena.”
BHRT je ove godine, po prvi put, uživo prenosio otvaranje, što dodatno podcrtava značaj ovog događaja.
Na kraju, kako ne završiti s ključnom porukom prof. dr. Venana Hadžiselimovića, koji je jasno rekao: “Tešanj je prije 18 godina počeo s izložbom tešanjske privrede. Danas imamo preko 600 kompanija iz 15 zemalja. Tešanjske firme ostvaruju godišnji promet od 2,5 milijardi maraka, imamo više uposlenih nego stanovnika u nekim većim općinama, i ponosni smo što nas Financial Times prepoznaje kao ‘europsku regiju budućnosti’. Tešanj je, jednostavno rečeno, vrlo efikasan afrodizijak za biznis. Skinite nam kapu.”
I skinuli smo vam kapu, Tešnjaci. Zbog ‘afrodizijaka’.