Svijet klizi prema novoj ekonomskoj stvarnosti. Trgovinske tenzije rastu, carine dostižu rekorde, a politička neizvjesnost postaje svakodnevica. To je jasna poruka Međunarodnog monetarnog fonda u najnovijem izvještaju World Economic Outlook za april 2025.
MMF zvanično upozorava da globalna ekonomija ulazi u novu eru u kojoj više ne važe pravila koja su važila decenijama. Prognoze rasta za vodeće svjetske sile, uključujući SAD i Kinu, drastično su snižene. Trgovinski ratovi se zahuktavaju, a inflacija ponovo uzima maha.
Američke carine najviše u sto godina
Administracija Donalda Trumpa uvela je sveobuhvatne carine na gotovo sve uvozne proizvode. Prosječna carinska stopa u SAD-u skočila je na nevjerovatnih 27 posto, što je najviši nivo u posljednjih sto godina. Kina je uzvratila recipročne carine od 125 posto i ograničila izvoz rijetkih metala ključnih za tehnološku industriju.
Većina gubitaka pada i na građane SAD-a. Inflacija raste, a MMF je povećao vjerovatnoću recesije u SAD-u na 40 posto.
MMF sada predviđa da će američka ekonomija rasti po stopi od 1,8 posto, što je znatno ispod januarske procjene od 2,7. Kineski BDP očekuje se na 4 posto, što je pad u odnosu na ranijih 4,6. Globalni rast snižen je na 2,8 posto, što bi mogla biti najniža stopa u posljednjoj deceniji, izuzev pandemije.
Pesimizam MMF-a nije neočekivan
Ekonomista Igor Gavran upozorava da je pesimizam MMF-a očekivan, ali da se pravi razmjeri krize tek naslućuju.
„Naprotiv, možemo se zapitati da li je rizik recesije i poremećaja svjetske ekonomije još i veći nego što se zvanično procjenjuje“, kaže Gavran za BUKU.
Situacija ostaje neizvjesna, posebno kada je riječ o tome kako će se rizik rasporediti po regijama i državama. Ključni uzrok ovih turbulencija leži u postupcima američke administracije, ali još uvijek nije jasno kakve će biti konačne reakcije ostatka svijeta.
„Postupci SAD-a su neurotično nestabilni, sa radikalnim i čestim promjenama koje se dešavaju iz sedmice u sedmicu, pa čak i iz dana u dan“, ističe Gavran. Ova nestabilnost dodatno komplikuje globalnu ekonomsku sliku i otežava predviđanja.
Što veći broj drugih ekonomija bude odbijao američke pritiske i prijetnje, te se okretao uzajamnoj saradnji i olakšanju trgovine kao načinu da nadoknadi mogući gubitak američkog tržišta, to će se negativni efekti više koncentrisati na SAD, a manje na ostatak svijeta.
Šta ovo znači za BiH
Prema Gavranu, najbolji scenario za globalnu ekonomiju bio bi zajednički odgovor ostalih država i izolacija SAD dok ne budu spremne na razuman odnos prema partnerima. „Umjesto prijetnji, diktata i dominacije, potreban je partnerstvo i saradnja“, poručuje ekonomista.
U takvom scenariju zemlje bi trebale uklanjati barijere između sebe i jačati ekonomsku saradnju i trgovinu u svim oblastima. Tako bi nadomjestile štete koje američki postupci uzrokuju, ostvarujući zajedničku korist.
Posebno bi Bosna i Hercegovina mogla imati koristi od takvog razvoja događaja. „Naša ideja izvoza ne bi došla u krizu, narudžbe naših proizvoda ne bi se smanjile, a izborile bismo se za druge prilike i nova tržišta“, objašnjava Gavran.
Međutim, ako ostale države budu nejedinstvene, a mnoge pokleknu pod pritiskom SAD i počnu činiti nerazumne ustupke na vlastitu štetu, ishod je zaista neizvjestan. Dugotrajna nestabilnost i negativni efekti tada postaju znatno vjerovatniji, što bi se odrazilo i na BiH.
„Ključ je u zajedništvu i razumnoj saradnji. Samo tako možemo izbjeći duboku ekonomsku krizu i osigurati prosperitet za sve,“ zaključuje Gavran.