Institut
za razvoj mladih KULT provodi istraživanje o izazovima sa kojima se mladi
preduzetnici u BiH susreću u vođenju njihovih biznisa, kako bi bile uočene i
identificirane mjere i programi koji će pružiti bolju podršku rastu, razvoju i
održivosti biznisa mladih ljudi. Istraživanju su se odazvala 103 mlada preduzetnika
širom BiH, a u nastavku su predstavljeni neki od preliminarnih rezultata.
Mladi
preduzetnici kao najveće prepreke prilikom osnivanja biznisa navode nedostatak finansijskih
sredstava, zatim nedovoljnu informiranost o procedurama osnivanja, nedostatak
ranijeg poslovnog iskustva, nedostatak odgovarajućeg prostora i objekata za
njihove biznise, nedostatak znanja i preduzetničkih vještina, te nedostatak
osoblja i mentorstva. Sredstva za pokretanje biznisa najčešće su osiguravali iz
vlastitih izvora. Također, kao drugi najčešći izvor finansiranja ispitanici su
naveli grantove, i to u tri oblika: grantovi koje dodjeljuju lokalne donatorske
organizacije, lokalne institucije vlasti i grantovi koje dodjeljuju međunarodne
organizacije. Najmanje česti izvori sredstava za pokretanje biznisa su kreditna
zaduženja i pozajmice od prijatelja.
Mladi
preduzetnici smatraju da i dalje trebaju najviše podrške i edukacije u razvoju
menadžerskih kompetencija, unapređenju ključnih poslovnih procesa, te svakako
vide prostor za stavljanje većeg fokusa na educiranje u oblasti prodaje i
marketinga. Kako bi bio postignut razvoj i napredak njihovih biznisa, navode da
je u trenutnom poslovanju potrebno unaprijediti širenje i pozicioniranje na
novim tržištima, zatim marketing, povećanje broja ostvarenih poslovnih
kontakata, saradnju sa partnerima i dobavljačima, kao i pozicioniranje na
postojećim tržištima.
Analizirajući
stavove mladih preduzetnika o izazovima i preprekama koje utječu na daljnji razvoj
i ukupnu održivost biznisa, najveći utjecaj imaju doprinosi za zaposlene i
poreska politika, nedostatak veće podrške institucija vlasti, kao i jedinica
lokalnih samouprava, pribavljanje finansijskih sredstava, te zapošljavanje
odgovarajuće i zadržavanje postojeće radne snage. Preko 60% ispitanika
istraživanja sugerira oslobađanje poreza i doprinosa minimalno u prvoj godini
rada, nakon osnivanja biznisa, pa sve do treće godine poslovanja, kako bi bila
postignuta stabilnost i finansijska zrelost.
Mladi
preduzetnici u BiH posebno važnim smatraju i međusobno umrežavanje. Navode da
su ključne koristi umrežavanja udruživanje radi zagovaranja boljih zakonskih
uvjeta, bolje tržišno pozicioniranje, razmjena znanja i praktičnih iskustava, unaprjeđenje
saradnje sa postojećim partnerima i dobavljačima, iniciranje kontakata kao i
ostvarenje saradnje sa ostalim mladim preduzetnicima.
Istraživanjem
su ispitani i stavovi predstavnika jedinica lokalnih samouprava, kojem se
odazvalo oko 50% JLS u BiH. Naveli su tri mjere za koje smatraju da JLS trebaju
preduzeti kako bi iskazale podršku biznisima mladih preduzetnika i time
povećali šansu za postizanje njihove održivosti, a to su dodatna finansijska
podrška nakon osnivanja, zatim kontinuirana stručna pomoć, odnosno poslovno
mentorstvo i dodjela besplatnih poslovnih prostora na korištenje, kao treća
mjera.
Institut
ovo istraživanje provodi u okviru inicijative Networking Young Entrepreneurs
unutar projekta EU4Business koji finansiraju Evropska unija i Vlada SR
Njemačke. Uskoro će biti objavljeni rezultati istraživanja na mladi.org.
U
prethodnom periodu održana su i četiri okrugla stola u Sarajevu, Mostaru,
Doboju i Banjoj Luci na kojima se kroz konstruktivan dijalog mladih
preduzetnika, predstavnika sektora vlasti, privrednog, akademskog i sektora
medija diskutiralo o sveobuhvatnoj podršci mladim ljudima u BiH koji su krenuli
preduzetničkim putem.