S takvim scenarijem saglasni su u Akciji mladih, čiji tajnik Bojan Kurelić procjenjuje da su razmjeri migracija mladih izvan države još i veći, piše Slobodna Dalmacija.
“Budući da naši vršnjaci koji odlaze na rad u inozemstvo nisu obvezni odjaviti prebivalište, vjerodostojne službene statistike o stvarnom broju mladih koji su napustili Hrvatsku ni nema. U svakom slučaju, raspoloženje nezaposlenih mladih ljudi je takvo da se može očekivati veliko zanimanje za ponudu iz Njemačke” – kazao je Kurelić, ističući i kako je od raspoloženja mladih bez posla za odlazak “preko granice” puno važnije stanje na domaćem tržištu rada gdje, zaključuje, ne postoje naznake da bi se u dogledno vrijeme mogao otvoriti prostor za zapošljavanje mladih.
Uslov za ulazak u njemački vježbenički program pod nazivom “Posao mog života” jest starost između 18 i 35 godina, (barem) srednjoškolska diploma i pravo slobode kretanja unutar EU-a.
Program uključuje učenje njemačkog jezika, plaćene putne troškove za dolazak na razgovor s potencijalnim poslodavcem, te novčanu naknadu za troškove života tokom vježbeništva u iznosu do 820 eura. Sve skupa u trajanju od tri i pol godine.
– Ponuda je zaista primamljiva i ne može se mjeriti ni s čim što se u Hrvatskoj nudi mladima bez posla, poput famoznog stručnog osposobljavanja uz plaću od 1600 kuna – komentira tajnik Akcije mladih.
Njemačka traži vježbenike za poslove u ugostiteljstvu, održavanju rashladnih i sanitarnih uređaja, njege starijih i nemoćnih, pekare, mesare, vodoinstalatere i inženjere u prerađivačkoj industriji. Iako je Njemačka nakon 1. srpnja i našeg stupanja u punopravno članstvo Unije uvela dvogodišnje prijelazno razdoblje za naše radnike, ograničivši njihov pristup na njemačko tržište, ta ograničenja u pravilu ne vrijede za deficitarna zanimanja.
U lanjskoj provedbi ovog programa u Njemačkoj ostalo je nepopunjeno 33 hilajde vježbeničkih mjesta. Iz budžeta Bundesrepublike na raspolaganju je za vježbenike iz inostranstva 140 miliona eura.
Prema dokumentaciji programa “Posao mog života”, zamišljeno je da se primanje vježbenika obavi do kraja septembra ove godine, nakon čega slijedi učenje njemačkog jezika i ostvarivanje kontakata s poslodavcima koji će ih primiti u vježbenički status.
Naime, Nijemci naglašavaju da je rad u pogonima, ugostiteljskim objektima ili domovima za bolesne i nemoćne – ovisno o vrsti zanimanja – obvezan dio vježbeništva, odnosno da nije riječ o klasičnom školovanju u učionicama. Na kraju se polaže specijalistički ispit koji je ulaznica na njemačko tržište rada.
Tekst preuzet iz Slobodne Dalmacije