Udruženje proizvođača mlijeka Tuzlanskog kantona prije nekoliko dana najavilo je blokadu petlje Šićki brod za 2. juni. Potom su, nakon sastanka s federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemalom Hrnjićem, odlučili da blokade neće biti, ali da “protestna vožnja ostaje opcija”. Na ovakav vid protesta poljoprivrednici su se odlučili jer im nisu isplaćeni poticaji za 4. kvartal prošle i 1. ove godine.
Podsjećanja radi, da bi poljoprivrednicima bili isplaćeni poticaji s federalnog nivoa, prethodno su kantoni bili u obavezi da Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH dostave potrebnu dokumentaciju kako bi novac s nivoa Federacije bio isplaćen. Kantoni su značajno kasnili, pa su tako sredinom aprila tek tri kantona ispunila svoju dužnost.
O tome kada će poljoprivrednicima biti isplaćeni poticaji, o najavljenim protestima i blokadama, te o zaustavljanju izvoza mlijeka u Srbiju, za Buku je govorio federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić.
“Kantoni su dostavili potrebnu dokumentaciju, sada ministarstvo obrađuje i unosi u trezor. Mi smo već dobar dio unijeli u trezor, tako da mi ne znamo kada će isplate poljoprivrednicima biti realizirane, to je sada na Ministarstvu finansija”, kaže ministar Hrnjić.
Ništa ne može mimo procedura i zakona
Pitali smo ga i koliko često razgovara s poljoprivrednicima s obzirom da posljednjih sedmica najavljuju proteste i blokade.
“Svaki dan mi s njima razgovaramo. Sinoć smo im otišli na noge u Gračanicu i razgovarali, bilo ih je pedesetak u sali. Sve smo im objasnili. Sada je do njih hoće li izaći na proteste ili ne. Zakonske procedure su takve kakve jesu, a one su na snazi više od 25 godina. To poljoprivrednici znaju. Samo što, nažalost, oni iz političkih razloga kriju te činjenice koje obični građani ne znaju jer ne prate to. Na sastanku sam objašnjavao kako sve funkcioniše. Donošenje federalnog budžeta, donošenje federalnog programa za novčane podrške, pa nakon toga idu pravilnici i aplikacije te isplate. To sve zahtjeva vrijeme, procedure koje se moraju ispoštovati i to je tako. Možemo mjesec ranije ili kasnije isplaćivati, ali uvijek je problem ovaj prvi dio godine jer se četvrti kvartal prenosi u narednu godinu, i on je, ustvari, prvi kvartal za isplatu u ovoj godini. Dakle, ako mi do 30. juna isplatimo dva kvartala, to znači da smo mi za šest mjeseci isplatili pola poljoprivredne godine. Zar to nije u roku?”, objašnjava Hrnjić.
Napominje kako razumije poljoprivrednike da žele što prije dobiti novac, ali se, dodaje, procedure moraju poštovati.
“Mi ništa ne može raditi mimo procedura i zakona. Ja sam ih na sastanku pozvao na razum i pitao ih da li se sjećaju da smo od dolaska u Ministarstvo mi predložili sasvim novi model koji bi značio raniju isplatu sredstava nego što je to danas. Znate ko je bio jedini protiv toga? Upravo udruženja poljoprivrednika. Oni su rekli tada: ‘nemojte ništa mijenjati, ovo ništa ne valja, ali nemojte ništa mijenjati’. Ja vas sad pitam, kako da mi promijenimo nešto u sistemu, ako neko ne želi da se išta mijenja? Po modelu koji smo mi tada predložili, poljoprivrednicima bi bili isplaćeni poticaji na početku godine za kompletnu godinu. Jedan od argumenata koji su oni imali jeste da su tvrdili da bi pala proizvodnja mlijeka. Međutim, njima je najveći problem što bi u tom slučaju isplata išla po grlu, a ne po litru mlijeka. Vi kada imate 20 grla u štali, vi tu teško nešto možete promijeniti, a kada je litar mlijeka u pitanju i 365 dana u godini, tu je puno učesnika u obračunu tog mlijeka. To je model koji se njima ne sviđa, ali je to model Evropske unije i to je model koji sada egzistira u Republici Srpskoj, gdje se nešto isplaćuju po litru, a nešto po grlu. Federacija sve isplaćuje po litru. Čak mislim da Republika Srpska na kraju godine isplati po grlu ovih 500 KM. Mi bi čak bili spremni na početku godine, ali se nekako ova federalna Vlada označava kao loša, šta god mi da uradimo, što je daleko od istine”, govori nam ministar.
Poljoprivrednici se ne bune pred kantonalnim vladama iako im ne isplaćuju ni zakonski minimum poticaja
Smatra da se sve dobro što uradi Ministarstvo na čijem je čelu anulira iz političkih razloga.
“Smatram da su udruženja politički motivirana. Kako drugačije objasniti da se niko ne buni protiv postupaka kantonalnih vlada koji nisu uredu. Dakle, niko se ne buni ondje gdje ništa nije uredu, ali sve svaljujemo na federalnu Vladu. Federalna Vlada izdvojila 5.8 posto svog budžeta za poticaje u poljoprivredi, a nijedna kantonalna vlada nije ispoštovala zakonski minimum od 3 posto. Jeste li igdje vidjeli da se iko zbog toga pobunio pred kantonalnim vladama? Ne znam nijedan kanton koji je isplatio poticaje ove godine, i opet pitam zašto to nije problem poljoprivrednicima? Zašto nema protesta i blokada pred vladama kantona? Indikativno je da je prije mjesec zahtjev za proteste došao iz Unsko-sanskog kantona, a sada dolazi iz Tuzlanskog. Zašto ne dođe iz HNK-a, iz Zapadno-hercegovačkog? Ne dođe, nego dođe samo tamo gdje je SDA na vlasti. Da budemo najotvoreniji. Poljoprivreda je u raljama politike, to govorim već dvije godine i to je tako. Odgovorno stojim iza toga. Kada dođe do tih protesta, nijedan od njih nije spreman izaći jer je to protuzakonito. Ne možete imati protest protiv nečega što mi radimo. Da mi ne želimo isplatiti taj novac, vi bi imali potpuno pravo da protestujete. U ovom momentu naši službenici obrađuju zahtjeve i upućuju naloge na trezor. Vrlo je moguće dok vi i ja pričamo da su neki nalozi već isplaćeni. To su desetine hiljada zahtjeva, neko to mora pregledati, odobriti, potpisati, unijeti u aplikacije. Trezor će u skladu sa svojim procedurama ispoštovati poljoprivredu, ali mi ne možemo utjecati kada će to biti”, ističe Hrnjić.
Konstatuje da će dva navedena kvartala za proizvođače mlijeka nositi oko 30 miliona KM.
“Jedna poslovna banka taj posao ne bi mogla iznijeti, a mi imamo nekoliko službenika koji obavljaju taj posao. Treba imati malo razumijevanja prema sistemu. Hajde da se uporedimo s Hrvatskom. Hrvatska ima Agenciju za plaćanje koja ima 700 zaposlenih. Naše ministarstvo ima 96 zaposlenih, a u Hrvatskoj samo u Agenciji za plaćanje radi 700 ljudi, a ukupno u Ministarstvu poljoprivrede im radi 2.600 zaposlenika. U tom slučaju možete zahtjevati sve. Ma šta poljoprivrednici mislili, ovdje je cijeli aparat njima posvećen. Mi smo tu radi njih, a oni moraju imati malo razumijevanja”, naglašava ministar.
Privremene dozvole za izvoz mlijeka do 30. juna
Pitali smo i šta se trenutno dešava s izvozom mlijeka u Srbiju koji je prethodnih sedmica bio zaustavljen.
“Iako je to nadležnost Vijeća ministara BiH, niko se nije obratio Vijeću ministara, a svi se obraćaju federalnom ministru i premijeru. I neka, super, znači da smo mi postali faktor u državi. Mi ćemo preuzeti odgovornost i za ovaj slučaj, ali nam onda nekada priznajte i dobre stvari koje su učinjene. Jučer smo otkočili izvoz mlijeka u Srbiju, zajedno ministarstva poljoprivrede Republike Srpske i Federacije BiH. Zajedno smo djelovali i zahvaljujem se kolegi Savi Miniću i njegovim saradnicima i zahvaljujem se svojim saradnicima. Odličnu smo stvar uradili. Jučer su već izdate prve dozvole za izvoz mlijeka u Srbiju, meni su već proizvođači poslali poruke da su u poslijepodnevnim satima dobili dozvole nakon toliko vremena. Dobili su privremene dozvole do 30. juna, ali mi ćemo pratiti situaciju, imamo obećanje iz Republike Srbije da će to biti kako treba. Borili smo se iako to nije naša nadležnost. Međutim, naši farmeri upućuju nama zahtjeve i upite kao da je to naša nadležnost, a ne Vijeća ministara. To je malo i čast, jer nas vide kao adresu koja se za njih bori. Nije mi jasno samo da nam knjiže samo negativne stvari, moraju nas nekada staviti i u pozitivnu priču. Nismo mi negativci kako nas pokušavaju predstaviti”, zaključio je ministar Hrnjić.