Problematika je pogotovo aktuelna ovih dana, jer je u zimskom periodu teško doći do posla, a veliki broj domaćinstava plaća skuplju tarifu struje. Osim toga, dobrom dijelu populacije računi za toplotnu energiju stižu samo šest mjeseci godišnje, odnosno upravo u ovom periodu, što predstavlja još jedan udar na džepove.
U “Elektroprivredi Republike Srpske” potvrđeno nam je da je prisutan blagi pad naplate, pri čemu su potraživanja na kraju 2011. povećana za oko 20 miliona KM u odnosu na početak te godine.
“Dugovanja kupaca električne energije iznose oko 350 miliona maraka. Polovina ukupnih dugovanja otpada na kupce iz kategorije domaćinstva”, naveli su u “Elektroprivredi Republike Srpske”.
Da se dugovanja kako fizičkih, tako i pravnih lica, povećavaju usljed krize, potvrdili su i u “Toplani” Prijedor.
“Dug fizičkih lica, zaključno sa 26. decembrom 2011. godine, iznosi 3.945.460 KM, dok pravna lica duguju 1.772.033 KM”, saopšteno je iz prijedorske “Toplane”.
Žaklina Mijatović, portparol “Toplane” Banjaluka, navodi da u neplatiše spada oko 15 odsto korisnika ovog preduzeća.
“Mi ćemo, ipak, svoja potraživanja naplatiti sudskim putem, jer nemamo izbora”, navela je Mijatovićeva.
Građani Bijeljine lokalnoj toplani duguju oko 140.000 maraka, a nešto veći stepen naplate u ovom preduzeću takođe bilježe od kada su počeli sa tužbama.
“Kada smo počeli sa tuživanjem, građani su se odlučili na plaćanje, jer nemaju izbora”, ističe Milenko Vićanović, direktor “Gradske toplane” Bijeljina.
Edin Rizvić, glavni komercijalista u preduzeću “Grijanje” Zenica, kaže da dugovanja stagniraju.
“Naplativost je oko 90 odsto. Trenutno nam pravna i fizička lica duguju oko 26 miliona maraka”, naveo je Rizvić.
Prema podacima kojima raspolažu u udruženjima za zaštitu potrošača, građani BiH gomilaju troškove za struju, vodu, telefon i grijanje, jer, kako kažu u NVO sektoru, nemaju novca.
“Oko 50 odsto populacije je oko linije, a 22 odsto ispod linije siromaštva. Hrana je poskupjela i do 6,5 odsto, što nije malo. Ljudi, jednostavno, zbog takve situacije, koju otežavaju i nezaposlenost i niske penzije, ne mogu da izmire svoje obaveze koje se odnose na struju, vodu i grijanje. Zato raste dug za komunalne usluge”, pojašnjava Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH.
Tekst je preuzet iz Nezavisnih novina