Na društvenim mrežama dijeli se mapa koja pokazuje prosječnu količinu bačene hrane po glavi stanovnika na godišnjem nivou u Evropi. Brojke su prilično iznenađujuće, pogotovo kada vidimo crvene zone.
Po ovome, u Srbiji se baca čak 83 kg hrane po stanovniku, dok prema zvaničnom izvještaju o siromaštvu čak 85,6% domaćinstava procenjuje da imaju teškoće da “sastave kraj s krajem”.
Najviše hrane baca se u Grčkoj – čak 142 kg po glavi stanovnika, dok zalihama najracionalnije raspolažu Rusi (33kg) i Slovenci (34kg).
“Što bogatije zemlje manje se baca”, primetili su neki.
Međutim, prije nego što krenete da “lovite” neke nedoslednosti na mapi, da se osvrnemo i na izvještaj koji pokazuje da je, bar u slučaju Srbije, ova cifra još i veća.
Prema podacima Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), u Srbiji se godišnje baci više od 780.000 tona hrane, što je u proseku 108 kilograma po stanovniku.
Većina tog otpada – čak 64 odsto, potiče iz domaćinstava, dok preostali dio dolazi iz proizvodnje i trgovine.
Ekspertkinja za cirkularnu ekonomiju Sanida Klarić je krajem prošle godine, govoreći za RTS o ovim podacima, rekla da se u Srbiji gotovo 20 odsto hrane baca na putu od proizvodnje do trgovinskih lanaca, dok istovremeno na rubu siromaštva živi 19,9 odsto stanovništva.
