Švajcarska, mala planinska nacija u zapadnoj Evropi, izbjegla je neobuzdanu inflaciju iako se druge zemlje i dalje bore s vrtoglavo visokim cijenama.
Inflacija u Švajcarskoj dosegnula je 2022. najviši nivo u 29 godina od 3,5%, znatno ispod dvocifrenih stopa u drugim naprednim ekonomijama, poput SAD-a (9,1%), UK – a (11,1%) i eurozone (10,6%).
Snažan švajcarski franak, otporno snabdijevanje energijom i kontrola cijena neki su od faktora koji su pomogli u zaštiti ekonomije ove zemlje, piše CNBC.
Dok se mnoge zemlje širom svijeta uporno bore s visokom inflacijom, rast cijena bio je daleko manje dramatičan u Švajcarskoj.
“Mislim da to više osjećaju u inostranstvu nego ovdje u Švajcarskoj”, rekao je prošlog mjeseca jedan kupac u Zürichu za CNBC. “Moja majka živi u Njemačkoj, u Berlinu, i uvijek mi govori [da] je sve postalo tako skupo.”
Koji su faktori pomogli da se Šviajarska zaštiti od neobuzdane inflacije?
Švajcarska je jedna od najbogatijih zemalja svijeta, s BDP-om po glavi stanovnika koji nadmašuje BDP drugih velikih ekonomija, poput SAD-a, Japana i Njemačke.
Takođe je dom nekima od najbogatijih građana svijeta, s prosječnim bogatstvom od 696.604 dolara po odrasloj osobi — i visokim troškovima života.
Prema podacima Economist Intelligence Unita, švajcarski gradovi Zürich i Ženeva bili su stabilni među 10 najskupljih gradova na svijetu prošle godine, iako je inflacija povećala troškove života u drugim skupim mjestima, poput Singapura i New Yorka.
Kao rezultat toga, švajcarski građani generalno su manje pogođeni rastom cijena, budući da imaju tendenciju da troše manji udio svojih prihoda na osnovne potrepštine kao što su hrana i smještaj, u odnosu na ostale artikle.
“Budući da su ljudi u prosjeku prilično bogati, udio hrane u ukupnom proračunu domaćinstva nije tako velik kao možda u drugim zemljama”, rekao je Tobias Straumann, profesor ekonomske istorije na Univerzitetu u Zürichu, za CNBC.
“Imamo i nejednakost, naravno. Ali, iz međunarodne perspektive, imamo, mislim, vrlo dobru socijalnu politiku”, dodao je.
Stabilnost švicarskog franka
Drugi razlog za relativnu stabilnost cijena u Švajcarskoj proizlazi iz jakog švicarskog franka.
Valuta zemlje je postojano jačala, rastući joj vrijednost da bi dosegla paritet u odnosu na euro 2022. Dok su mnoge valute pale u odnosu na američki dolar, švajcarski franak ostao je stabilan usred opšte nestabilnosti u Europi.
To je uglavnom zbog njegovog statusa valute “sigurnog utočišta” ili odbrambenog sredstva. Švajcarski franak snažno je potpomognut velikim rezervama zlata, obveznicama i finansijskom imovinom, što pomaže Švajcarskoj narodnoj banci osigurati stabilnost valute tokom perioda nestabilnosti.
To takođe koristi švajcarskoj,ekonomiji koja uveliko ovisi o međunarodnoj trgovini.
Svake godine Švajcarska uveze robu i usluge u vrijednosti od oko 302 milijarde dolara, od čega većina dolazi iz susjednih zemalja EU. Jači švajcarski franak daje efektivni popust na taj uvoz.
U međuvremenu, Švajcarska izvozi gotovo jednakih 305 milijardi dolara godišnje — uglavnom sadržavajući robu i usluge veće vrijednosti, kao što su satovi i lijekovi , koji su manje osjetljivi na fluktuacije cijena od robe masovne proizvodnje s niskom maržom.
Otporna opskrba energijom
Švajcarska je takođermanje izložena nekim vanjskim faktorima koji su pogurali cijene više 2022., kao što je ruski rat u Ukrajini.
Zemlja planinske topografije i više od 1500 jezera, Švajcarska se manje oslanja na uvoz nafte i plina od nekih svojih evropskih susjeda, a hidroelektrane igraju važnu ulogu u opskrbi energijom .
Švajcarski dobavljači energije takođe su većinom u javnom vlasništvu , što znači da su manje izloženi ekstremnoj nestabilnosti tržišta kroz finansijske sigurnosne mreže, dok podliježu strožim regulacijama cijena.
Krajem 2022. godine cijene energije u Švajcarskoj porasle su po stopi od 16,2% — ispod nivoa s kojima su se suočile velike zemlje poput Njemačke (25%), Nizozemske (30%), UK (52,3%) i Italije (64,7%) ). Državni energetski regulator sada očekuje porast cijena za daljnjih 27% u 2023. , s prosječnim računom za energiju u domaćinstvu koji će premašiti 1.215 švajcarskih franaka (1.238 USD).
Jean-Claude Huber, upravitelj Hotela Piz Buin Klosters na istoku Švajcarske, rekao je da je standardizacija dugoročnih energetskih ugovora pomogla da se firme poput njegove zaštite od bilo kojeg većeg rasta cijena ove godine.
Dinamična struktura cijena hotela s četiri zvjezdice takođe znači da je Huber bio u mogućnosti povećati cijene od oko 5-10% na klijente bez štete po potražnju.
“Možemo se puno više igrati s cijenama nego da stalno imate fiksne cijene i to nam puno pomaže. Siguran sam da će troškovi biti veći nego dosad, ali i promet bi trebao biti veći”, rekao je Huber.
Kontrola cijena roba i usluga
Uz energiju, Švajcarska takođe ima strogu kontrolu cijena roba i usluga, što ih takođe čini manje osjetljivima na fluktuacije uzrokovane inflacijom.
Od osnovnih proizvoda koji se koriste za mjerenje inflacije u eurozoni, uključujući hranu, stanovanje i prevoz, gotovo jedna trećina (30%) podliježe regulaciji cijena u Švajcarskoj — više nego u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji.
Cijene hrane u Švajcarskoj porasle su po godišnjoj stopi od 4,0% u decembru prošle godine, u poređenju sa 11,9% u SAD-u, 16,9% u Velikoj Britaniji i 19,8% u Njemačkoj.
Visoke carine na određene poljoprivredne uvoze takođe znače da domaća hrana, poput mlijeka i sira, ima povlaštene cijene i manje je pod uticajem kretanja na globalnim tržištima hrane. To je zauzvrat pomoglo u stimulisanju domaće privrede.
“Pokušavamo kupovati što više švajcarskog, ali čak i regionalnog”, rekao je Huber. “Dugoročno, želite imati lokalnu industriju koja radi, funkcioniše.”
Inflacija će pasti ispod 2% do 2024.
To ne znači da su švajcarski potrošači bili potpuno imuni na nedavna poskupljenja. Mještani koji su razgovarali s CNBC-om primijetili su relativan rast cijena najma smještaja, kao i nekih prehrambenih proizvoda.
“Kada ste podstanar… mislim da je to možda stavka koja se malo povećava”, rekao je jedan sagovornik za CNBC.
Međutim, Švajcarska narodna banka rekla je u decembru da predviđa pad inflacije na prosječnih 2,4% u 2023. godini, prije nego što dosegne 1,8% u 2024. god.
To bi bilo ispod cilja banke od 2%. Ipak, ekonomisti kažu da to vjerovatno neće naštetiti privredi.
″Čak i ako imamo neku vrstu recesijskog scenarija, ljudi i dalje dolaze, a to, naravno, stabilizuje potražnju”, rekao je Straumann, govoreći o slobodnom kretanju ljudi širom Evrope. “Istu stvar očekujem i ove godine, 2023., a vjerojatno i 2024. godine.”
Šta druge zemlje mogu naučiti od Švajcarske
Jedinstveni švajcarski privredni pejsaž stvaran je decenijama i većini je zemalja teško slijediti njihov primjer. Njena politika deviznog kursa takođe se nije mogla odražavati na širu eurozonu, s obzirom na različite ekonomije zemalja članica.
Međutim, Straumann je rekao da je nacionalizacija švajcarskog energetskog sektora dala važnu lekciju drugim zemljama, posebno onim nacijama u Evropi koje su izvršile privatizaciju i sada plaćaju cijenu.
“Srednjoročno do kratkoročno, to je bila vrlo dobra ideja”, rekao je on o privatizaciji energetskog sektora. “Ali takav on nije jako otporan i sada ih to proganja.”
“U to su vrijeme mnogi ljudi govorili da su Švajcarci previše konzervativni”, dodao je. “Ali retrospektivno bih rekao da je to bila vrlo dobra odluka.”