Tom prilikom okupili su se vodeći stručnjaci iz oblasti društvene ekonomije, predstavnici resornih entitetskih ministarstava, ambasadori, mediji, te osnivači i predstavnici socijalnih/društvenih preduzeća u BiH
Na konferenciji je predstavljen značaj i potencijal ovog oblika preduzetništva koji je sve prisutniji u državama Zapadne Evrope, te koncept socijalnog preduzetništva i mogućnosti njegove primjene u bosanskohercegovačkom društvu.
Prezentovani su trendovi, principi i potencijalna legislativna rješenja za njegov razvoj u BiH.
Pionirski poduhvat
Konferenciju je otvorio Mladen Ivanić, predsjedavajući predsjedništva BiH, izrazivši zadovoljstvo što je u mogućnosti da podrži jednu novu oblast ekonomskog djelovanja koja je u BiH tek u začetku i zaslužuje dalju podršku svih nadležnih u BiH.
“Socijalno-društveno preduzetništvo u našim uslovima predstavlja pionirski poduhvat u čijim se okvirima otvara nova oblast, a ljudi koji su pokretači takvih inicijativa zaslužuju podršku. Razvoj ove oblasti je vrlo moguć i ima potencijala za uspjeh. Neophodno je uložiti napore u rušenju predrasuda vezanih za socijalno preduzetništvo, dok će pioniri ove oblasti doprinijeti ekonomskom razvoju u BiH”, istakao je Ivanić.
Konferenciji je prisustvovao i ambasador Kraljevine Holandije u BiH, Jurriaan Kraak.
“Socijalno preduzetništvo je veoma važna tema u cijelom svijetu i trebalo bi da postane veoma važna tema i u BiH. Ambasada Holandije je ponosna što je u ovom trenutku ovdje i u ovako važnoj temi povezana s vama. Za našu ambasadu i za našu vladu je to imperativ, budući da je Holandija već dugo uključena u socijalno preduzetništvo i da je ova oblast kod nas zaživjela i odvija se na izuzetno dobar način”, kazao je ambasador.
Učesnik skupa bio je i poznati banjalučki ekonomista Damir Miljević.
On je u svom izlaganju predstavio koncept i objasnio suštinu i značaj socijalnog preduzetnišva, njegove prednosti i koristi koje takav model poslovanja može da pruži duštvu u cjelini.
Miljević je istakao da socijalno preduzetništvo ostvaruje društvenu korist i može znatno da umanji nezaposlenost mlađih kategorija, ali i socijalna izdvajanja za socijalno isključene grupe stanovništva u BiH.
“Kada govorimo o nezaposlenosti, najčešće pričamo o mladima. Ali zaboravili smo na ljude koji su u penziji. Ova država im ne dozvoljava da rade. Zaboravili smo da upravo ti ljudi imaju ogromno znanje, iskustvo i disciplinu. To je veliki kapital koji bi ovo društvo trebalo da koristi”, bio je jasan Miljević.
On je dodao i da je u stručnoj javnosti prisutna dilema u vezi sa terminom socijalno ili društveno preduzetništvo.
“Mišljenja sam da je bitna suština, te da terminologija u upotrebi ne predstavlja prepreku u razumijevanju i razvoju ovog oblika preduzetništva”, rekao je Miljević.
Ekonomista je objasnio i osnovne karakteristike društvenog preduzetništva.
“Prvenstveni motiv bavljenja socijalnim preduzetništvom je rješavanje društvenih problema ili povećanje društvene koristi i doprinos zajednici, a ne samo rješavanje isključivo individualnog ili grupnog problema ili uvećanje imovine, to jest profita. Radi se o preduzetničkoj aktivnosti koja je samoodrživa i koja stvara novu vrijednost na tržištu roba i usluga, ostvareni profit iz poslovanja koristi se prvenstveno za ostvarivanje društvenih, socijalnih i humanitarnih ciljeva i reinvestira se u poslovanje ili direktno raspoređuje za društvenu korist”, istakao je Miljević.
On je dodao da se upravljanje poslom u socijalnom preduzeću vrši u skladu sa najboljim poslovnim praksama, dok je odlučivanje o bitnim pitanjima poslovanja zasnovano na principu jedan čovijek – jedan glas, osim kod raspodjele dobiti, te da postoji i određeni sistem nadzora i kontrole kojim se kontroliše ispunjavanje društvene misije socijalnog preduzeća.
Socijalna predizeća su budućnost BiH
Direktor Fondacije “Mozaik“, Zoran Puljić, dodao je da je veliki optimista da će ovakav model i način poslovanja zaživjeti u BiH, jer ova država ima dosta komparativnih prednosti u odnosu na region.
On je naglasio potencijale koje društveno preduzetništvo ima u BiH, a izloženi su i rezultati istraživanja udruženja za preduzetničku filantropiju, u okviru koje je navedeno da je visina ukupnih investicija u društvene biznise iznosila 6,5 milijardi evra.
“Od ovog iznosa u istočnu Evropu je došlo svega 2%, što uključuje i zemlje poput Poljske, Češke i drugih. Prilika je tu, ali nismo aktivni, niti smo dovoljno razvijeni kao tržište, a BiH je u tom kontekstu premala. Pitanje koje se postavlja ispred nas jeste kako možemo promijeniti ovu situaciju”, naglasio je Puljić i istakao da je neophodno steći predstavu o tome ko su ljudi koji finansiraju preduzetničku filantropiju.
Puljić je objasnio da je koncept oko kojeg su se ovi ljudi okupili baziran na modelu da se dio uloženih sredstava vrati nazad kroz djelovanje na tržištu.
“U proteklih 15 do 20 godina impact investitori su shvatili da je najbolji način za jednog investitora da se pokuša vratiti jedan dio novca uloženog u ostvarivanje društvenih ciljeva. Kada je struktura impact investitora u pitanju, radi se o fondovima i bogatim pojedincima. Očekivani povrat na investicije kreće se u prosjeku između 6 i 12% na uloženi kapital. Pri tome oni učestvuju u riziku te firme, jer nema hipoteke kao mehanizma osiguranja”, kazao je Puljić.
Impact investitori se razlikuju od banaka i investicionih fondova po tome što podjednako mjere i finansijski povrat na investiciju i društveni uticaj – impact. Otvoreno pitanje u BiH jeste kako da se poveže sa ovim pokretom u svijetu.
“Fondacija Mozaik je u proteklom periodu radila na razvoju i usaglašavanju principa socijalnog/društvenog biznisa. Razvili smo sedam principa na kojima bi se trebali zasnivati društveni biznisi, kako bi privukli impact investitore u BiH”, istakao je direktor i objasnio o kojim se principima radi.
“Primarna svrha, ekonomska aktivnost, povrat na investicije, raspodjela dobiti, očuvanje okoline, radna snaga i poštenje. Mozaik ima plan da u narednih 10 godina podrži 500 društvenih preduzeća, trenutno su na broju 6, dok je plan za narednih 3 godine 90 preduzeća. Nedostaje nam legislativa koja će nam pomoći u dovođenju impact investitora”, kazao je Puljić.
Na konferenciji je izneseno mišljenje da ljudi sa prostora bivše Jugoslavije imaju bolje predispozicije za društveno preduzetništvo nego ljudi sa Zapada, koji nam to pokazuju kao nešto novo, iako je naša današnja ekonomija tržišna ekonomija, a ne društvena kao u prijašnjem ekonomskom uređenju.
“Društveno preduzetništvo može biti jedan od bitnih stubova razvoja bh. ekonomije, društva i samim tim povećanja zaposlenosti, pogotovo mladih ljudi u BiH”, zaključili su učesnici ove značajne konferencije.