Iako je, prema podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna neto plata u RS za prva četiri mjeseca ove godine porasla za 1,8 odsto u odnosu na isti lanjski period, i iznosila 817 KM, sindikalci tvrde da je za nju moguće kupiti manje nego ikada.
Naime, prema podacima Saveza sindikata RS, prosječna aprilska plata od 817 KM može obezbijediti svega 44,55 odsto ukupnih proizvoda i usluga koji su uključeni u potrošačku korpu četvoročlane porodice.
“Trenutni odnos prosječne plate i iznosa potrebnog za pokrivanje potrošačke korpe je najmanji do sada. Čak je i krajem 2010. i početkom 2011. godine, kada je zabilježen najveći rast cijena, prosječna plata mogla obezbijediti 48 odsto, a u pojednim mjesecima i 50 odsto potreba sindikalne potrošačke korpe”, ukazala je Božana Radošević, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS za Nezavisne novine.
Ona je rekla da je prošlomjesečna sindikalna potrošačka korpa u RS za 40 KM, ili za 2,1 odsto, viša u odnosu na april prošle godine, napominjući da su posljednjih godinu dana porasle cijene komunalija, vode i grijanja.
Iz Saveza sindikata RS objasnili su da mali prikaz statističkog porasta plata nije dovoljan, te da poslodavci moraju biti svjesni da je rast cijena uticao na smanjenje kupovne moći porodica i smanjenje životnog standarda, posebno za 156.000 nezposlenih u RS.
Podaci Zavoda za statistiku RS za prva četiri mjeseca pokazuju da je već tradicionalno najviša prosječna plata od 1.294 KM bila u oblasti finansijskog posredovanja, uz blagi pad od 0,4 odsto u odnosu na isti period 2011.
Najniže plate bile su u oblasti ugostiteljstva 546 KM, što je u odnosu na isto vrijeme prošle godine blagi pad od 0,5 odsto. Plate u oblasti državne uprave su u odnosu na sve ostale sektore najviše rasle. Prosječna plata u ovom sektoru bila je 1.088 KM i u prva četiri mjeseca ove godine zabilježila je skok od tri odsto.
Po rastu ih slijede primanja radnika u oblasti vađenja ruda i kamena, čije su zarade porasle za 2,8 odsto, na 1.004 KM.
Radnicima u oblasti zdravstva i obrazovanja za prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto vrijeme prošle godine plate su porasle za po 0,9 odsto, pa je prosječna plata u sektoru zdravstva iznosila 1.039 KM, a u oblasti obrazovanja 879 KM.
Radmila Čičković, direktor Zavoda za statistiku RS, potvrdila je da je ukupan indeks potrošačkih cijena u RS za prva četiri mjeseca ove godine viši za 2,3 odsto nego u istom periodu prošle godine, piše ovaj dnevni list.
“U prva četiri mjeseca ove godine indeks cijena grupe hrana i bezalkoholna pića viši je za 1,6 odsto, kod duvana je viši za 13,9 odsto, stanovanja za 1,8 odsto, dok je kod prevoza viši za 7,5 odsto”, potvrdila je Čičkovićeva.
Ona je dodala da je indeks cijena odjeće i obuće u prva četiri mjeseca ove godine niži za 4,2 odsto, dok indeks cijena alkoholnih pića, kao i poštanskih usluga, nije iskazivao promjene.
Grožđe skuplje od mesa
Za kilogram bijelog grožđa u marketima u BiH potrebno je izdvojiti do 8,99 KM, dok je, s druge strane, za manje novca moguće kupiti istu količinu mesa, pišu Nezavisne novine.
Svinjetina sa kostima, prema podacima Agencije za statistiku BiH, po kilogramu košta 8,71, a piletina 5,51 marku.
Grožđe, međutim, nije jedini primjer “paprenih” cijena u našoj zemlji jer je i većina ostalih vrsta voća, ali i povrća, znatno skuplja nego u istom mjesecu prošle godine.
Oni koji su poželjeli da se zaslade jagodama juče su na banjalučkoj tržnici po kilogramu trebali da izdvoje između 2,50 do 3,50 marke, dok trešnje koštaju 2,50 do čak 4,50 KM.
I ombudsmani za prava potrošača nisu zadovoljni i osuđuju visoke cjenovnike.
“Uprkos činjenici da se radi o ranom voću i povrću, kada je ponuda ograničena, visoke cijene grožđa nemaju nikakvog opravdanja u strukturi cijene koštanja. Ona je isključivo posljedica povlaštenog položaja na tržištu usljed jako ograničene ponude, bez obzira da li se radi o domaćem ili uvoznom voću i povrću”, kaže Dragan Doko, ombudsman.
Zapravo, kompletan lanac, koji čine poljoprivrednici, trgovci i potrošači, u ovakvoj situaciji je na gubitku jer ratari kažu da su cijene takve zbog loših klimatskih faktora, koji su im nanijeli štetu prethodnih mjeseci, ali i usljed skupog goriva i repromaterijala koje su koristili tokom sadnje.