Devizno tržište je plitko i relativno male transakcije prave oscilacije u oba smera. Dinar je od početka godine jačao jer su strani investitori masovno ulagaliu dinarske zapise trezora i time su stvaralivelikutražnjuza dinarima. U poslednjih nekoliko dana dinar je ponovo izgubio na vrednosti, a još je rano prognozirati da li će se takav trend nastaviti. Temeljni faktori, koji se tiču snage srpske privrede,pre svega deficit iz spoljnotrgovinske razmene, i dalje dugoročno ukazuju na slabljenja dinara prema evru. Ovako Jasna Atanasijević, direktor odeljenja za ekonomske analize Hipo alpe adrija banke komentariše aktuelno kretanje dinara gore dole.
Da li se slažete saocenom zvaničnika da smo izašli iz krize u situaciji kadanezaposlenost raste? Koliko su, po Vama, realne procene MMF-a da je mogućrast BDP-aod tri odsto, uzzadržavanje budžetskog deficita od 4,1 odsto?
Izašli smo iz krize, ali se nismo vratili na nivo proizvodnje pre njenog izbijanja. Osim toga, izlazak iz krize je statistička kategorija iona,na žalost,ne znači linearno poboljšanje životnog standarda za sve građane. U ovoj godini moguć je rast BDP-a od tri odstoi najodrživije bi bilo da se zasniva na daljem rastu izvoza,bržem od rasta uvoza, kao i na rastu investicija. Brzina ulaganja u „Fiat”, Koridor 10, energetiku, sredstava koja su mahom obezbeđena kod međunarodnih finansijskih institucija odigraće ulogu u tome.Potrošnja neće značajno rasti u ovoj godini, a na njenom rastu se najviše i zasnivao veliki rast BDP-a do 2008. godine. Taj model više nije održiv,jer je zasnovan na preteranom zaduživanju. Zato je važno da fiskalni deficit od 4,1 odstobude ostvaren, kao i da bude produžena saradnja sa MMF-om, kao garancija spremnosti da se sprovedu preostale reforme u javnom sektoru,koje će olakšati uslove za poslovanje i inicijativu privatnog sektora u narednom periodu.
Inflacija je veća od zacrtane. Sada je na međugodišnjih preko 13 odsto. Kakve su Vaše procene za ovu godinu?
Srbija ima visoko evroizovanu privredu, tako da je monetarna politika, zasnovana na dinarskoj kamatnoj stopi, dosta ograničenog dometa. Ona bi donekle bila efikasnija da je devizni kurs potpuno fluktuirajući, tako da NBS uopšte ne interveniše na deviznom tržištu. Ipak, u maloj, otvorenoj privredi poput Srbije, ovo bi značilo veliku nestabilnost i neizvesnost za privredne tokove. Dalje, njen osnovni cilj – stabilnost cena, u uslovima gde je oko 20 odsto cena pod kontrolom države, dodatno ograničava ulogu monetarne politike. Inflacija će ostati iznad cilja najverovatnije do kraja godine. Međugodišnja stopaće se znatno usporiti i do kraja godine imaćemo najverovatnije daleko manji rast cena nego do sada.
Šta je po Vašoj oceni najveći razlog, osim svetske finansijske krize, što u Srbiji nema više stranih direktnih investicija?
Verovatno to štonas investitori i dalje doživljavaju kao rizičnu destinaciju, a prinosi koje bi dobili na investiciju u Srbiji ne deluju im dovoljno visoki da pokriju taj rizik. Profitabilnost ulaganja u Srbiju može biti niža nego u drugim zemljama sličnog rizika zbog troškova rada, kapitala, ali i zbog celokupnog poslovnog ambijenta. Proces evropskih integracija bi takođe trebalo da pospeši ove tokove.
Zašto banke insistiraju na visokim kamatama kada je međunarodni rejting Srbije poboljšan u odnosu na krizu?
Popravljanje rejtinga svakako utiče na smanjenje kamata, jer smanjuje trošak refinansiranja ovdašnjih stranih banaka. U trošku refinansiranja je i kamatna stopa sa novčanog tržišta evro zone Euribor. Ali to nije jedina komponenta kamatne stope na kredite u Srbiji. Na visinu utiču i svi lokalni troškovi poslovanja i domaće monetarne politike. I budući dasmo svi svedoci veoma intenzivne konkurencije među bankama, kamatne stope su na kraju određene zakonima ponude i tražnje.
Kakav je stepen naplate kredita u Vašoj banci?
Realnost je da postoji oko petina dužnika koji kasne u plaćanju svojih obaveza po osnovu kredita. Prema statistici centralne banke to je 17 odsto. Situacija je slična kod svih banaka,jer je to posledica rasta nezaposlenosti, pada realnih zarada, stagnacije nominalnih zarada, i proizvodnje koja je i dalje na nižem nivou od onog iz 2008. godine,pre krize. Dobra je vest da je iskustvo iz ranijih kriza u svetu pokazalo da ovaj pokazatelj dostiže po pravilu svoj maksimum dva do tri kvartala,nakon maksimuma stope nezaposlenosti. Uskoro će biti objavljena i zvanična statistika o stopi nezaposlenosti u aprilu ove godine kada se ona redovno meri. Po svemu sudeći, ne bi trebalo da bude veća od 19,2 odstokoliko je prethodni put zabeleženo, u oktobru 2010. godine.
Kako ocenjujete vladin program o reprogramiranju dugova?
Smatram da je idealno da se o reprogramu kredita odlučuje na relaciji banka–klijent i to kada je takav postupak u obostranom interesu. Banci je u interesu da klijentu , kojiima trenutne poteškoće, ali i solidnu perspektivu za nastavak otplate zajma, izađe u susret i relaksira trenutne obaveze. To pak ima svoju cenu za klijenta u vidu produžetka perioda otplate ili povećanja rate po isteku grejs perioda. S druge strane, deluje mi razumno da se vlada uključi u ovaj postupak onda kada je reč o socijalnom problemu, tj. kada je dužnik ostao bez posla, ali kroz dobro osmišljen i regulisan postupak koji ne bi poslao pogrešnu poruku javnosti o obavezama i odgovornostima koje proističu iz zaduživanja.