Izgradnja autoputa na dijelu panevropskog koridora Vc, koji treba povezati Budimpeštu i Ploče, već više od dvije decenije predstavlja jedan od najambicioznijih, ali i najproblematičnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini. Od oko 330 kilometara planirane trase, do danas je završeno tek nešto više od 130, što znači da se u prosjeku gradi manje od 14 kilometara godišnje.
Iako je Koridor Vc zamišljen kao kičma saobraćajne mreže u BiH, projekat prate brojni problemi – od čestih kašnjenja, do naglih promjena troškova i fragmentisanog planiranja dionica koje se međusobno ne povezuju. Most kod Svilaja, završen još 2021. godine, do danas nije u funkciji punim kapacitetom jer deset kilometara autoputa koji vode prema Odžaku završavaju na ničijoj zemlji. Slična situacija je i na jugu, između Bune i Počitelja, gdje postoje izolovani odsječci koji ne čine funkcionalnu cjelinu.
Zbog niza nepravilnosti u planiranju i trošenju sredstava, projekat Koridora Vc postao je predmet interesovanja evropskih i domaćih istražnih organa. Ured evropskog javnog tužitelja (EPPO) pokrenuo je preliminarne provjere, dok su istrage otvorile i domaće institucije – Tužilaštvo BiH te Posebni odjel za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije u Federaciji BiH.
Povod su bili nalazi revizije iz 2024. godine, prema kojima su Autoceste Federacije BiH mijenjale ugovore i povećavale troškove gradnje i nadzora za više od 225 miliona eura. Samo na području Mostara zabilježen je porast cijene projekta za 54 miliona eura zbog neefikasnosti u provođenju javnih nabavki i čestih aneksa ugovora.
Dodatni problem predstavljaju neaktivirani krediti, zbog čega su Autoceste FBiH morale platiti više od 220 hiljada eura kamata na neiskorištena sredstva. Evropska unija je do 2024. godine za izgradnju koridora Vc odobrila više od 599 miliona eura bespovratnih sredstava, uz posredovanje EIB-a i EBRD-a – što je, prema dostupnim informacijama, i izazvalo interesovanje evropskih tužilaca.
Nakon medijskih napisa i informacija o mogućim istragama, JP Autoceste Federacije BiH uputile su opširno saopštenje u kojem odlučno odbacuju sve tvrdnje o nezakonitostima i zloupotrebama evropskih sredstava, nazivajući ih “neistinitim, neprovjerenim i činjenično netačnim”.
“Nijedan eurocent sredstava EIB-a nije zloupotrijebljen”, navodi se u reakciji Autocesta FBiH.
Preduzeće tvrdi da svi projekti finansirani kreditima Evropske investicijske banke i drugih međunarodnih institucija prolaze kroz strogu proceduru kontrole i “No Objection” saglasnosti samih banaka. Nabavke, kako navode, sprovode isključivo Tenderska komisija i Služba za nabavke, uz prisustvo i nadzor EIB-a, dok Uprava nema nadležnost nad prijemom, otvaranjem niti evaluacijom ponuda.
Posebno naglašavaju da u slučaju sporne dionice Ozimice–Poprikuše nije potrošen nijedan eurocent evropskog kredita, jer je tender za nadzor i tehničku asistenciju poništen 23. augusta 2024. godine zbog sumnje na kompromitaciju i manipulaciju ponudama.
Autoceste tvrde da su same podnijele krivične prijave protiv firme TRASA d.o.o. i N.N. lica 4. jula 2024. godine, kao i da je odluka o poništenju tendera objavljena u službenim novinama EU 2. septembra 2024.
“Tvrdnje o zloupotrebi evropskog novca su potpuno izmišljene i neutemeljene”, stoji u njihovom saopštenju.
Uprava Autocesta FBiH tvrdi da iza navodnih prijava i medijskih kampanja stoji bivši direktor Elmedin Voloder, sada vlasnik privatne firme TRASA d.o.o., koji, kako navode, pokušava prikriti vlastite nezakonitosti.
U saopštenju se navodi da je Voloder 26. maja 2023. godine, svega osam dana nakon smjene, potpisao ugovor sa svojom firmom za projektovanje dionice Tunel Kvanj – Buna, te da je protiv njega i bivše šefice Službe za nabavke Jasmine Olovčić već podneseno više krivičnih prijava zbog zloupotrebe položaja, sukoba interesa i fiktivnih faktura.
“Od 29. maja 2023. godine nova Uprava vodi beskompromisnu borbu protiv interesnih grupa koje su posljednjih 15 godina, kroz mrežu povezanih firmi i saradnika, izvlačile novac iz BiH u zemlje Evropske unije putem lažnih ugovora i prikrivenih tokova plaćanja”, navodi se u saopštenju.
Autoceste tvrde da su svi dokazi, dokumenti i prijave dostavljeni Federalnoj upravi policije i nadležnim tužilaštvima, uz potvrde o prijemu i zahtjev za postupanje.
“Naša misija je jasna – očistiti sistem, zaštititi evropske projekte i vratiti JP Autoceste FBiH građanima i državi”, poručuju iz Uprave.
Ministar vanjskih poslova BiH i lider stranke Narod i pravda Elmedin Konaković podržao je aktivnosti istražnih tijela, naglašavajući potrebu da se do kraja ispitaju sve sumnje u vezi sa poslovanjem Autocesta FBiH.
“Podržavam sve aktivnosti međunarodnih i domaćih istražnih tijela, posebno one koje se tiču javnih preduzeća koja su često bila predmet koruptivnih radnji”, izjavio je Konaković.
Iako su istrage još u toku, slučaj Koridora Vc pokazuje koliko su infrastrukturni projekti u BiH opterećeni slabim institucionalnim kapacitetima, političkim uticajem i sumnjama u zloupotrebe.
Dok evropski tužioci ispituju moguće nepravilnosti, JP Autoceste FBiH tvrde da je riječ o pokušaju kompromitacije sadašnjeg rukovodstva, te da će “sve činjenice uskoro izaći na vidjelo”.
Ostaje pitanje: da li će višegodišnji projekt vrijedan milijarde konačno biti očišćen od korupcije i postati simbol razvoja, ili još jedan dokaz da Bosna i Hercegovina teško upravlja evropskim novcem?