Uvoz robe u Sjedinjene Američke Države u aprilu je zabilježio najveći pad u istoriji, skoro petinu, jer su Trampove carine podstakle kompanije da obustave isporuke najvećoj svjetskoj ekonomiji.
Ukupan uvoz robe u aprilu iznosio je 276,1 milijardu dolara, što predstavlja pad od 19,8 odsto u odnosu na mart, prema preliminarnom izvještaju Zavoda za popis stanovništva objavljenom u petak.
Ovo je najveći pad zabilježen od kada Zavod vodi podatke, još od 1992. godine, i predstavlja nagli preokret u odnosu na mart, kada su kompanije požurile da uvezu robu prije Trampove najave tarifa za “Dan oslobođenja” 2. aprila.
Podaci o uvozu pružaju do sada najjasniju sliku prekida u međunarodnoj trgovini izazvanih predsjednikovim mjerama, koje su uznemirile tržišta i preokrenule trgovinske odnose SAD-a sa svijetom.
Američki potrošači postaju sve oprezniji u svojim navikama potrošnje usred ovih previranja.
Rast potrošnje usporio je sa mjesečne stope od 0,7 odsto u martu na svega 0,2 odsto u aprilu, prema zasebnim podacima koje je takođe u petak objavio Zavod za ekonomsku analizu.
Velike oscilacije u uvozu narušile su kvartalne ekonomske pokazatelje SAD-a.
Nagli rast uvoza uoči Trampovog roka za “Dan oslobođenja” doveo je do smanjenja američkog BDP-a za 0,2 odsto na godišnjem nivou u prvom kvartalu ove godine, što je prvo smanjenje od 2022.
Ipak, pad uvoza u aprilu sugeriše da bi trgovina mogla pozitivno uticati na BDP u drugom kvartalu, prenosi Bankar.me.
Federalna rezerva Atlante u petak je povećala svoju tekuću procjenu rasta BDP-a za drugi kvartal sa godišnje stope od 2,2 odsto na 3,8 odsto, što bi bio najveći skok od 2023.
JP Morgan je takođe podigao svoju procjenu rasta za drugi kvartal sa 2 odsto na 4 odsto, ali je upozorio da “oscilacije u obimu trgovine mogu otežati tačno mjerenje osnovnog rasta”.
Oni navode da će prosječna stopa rasta za prvu polovinu godine dati realniju sliku, sa predviđenim rastom od oko 2 odsto tokom šestomjesečnog perioda.