Evropska centralna banka /ECB/ će narednog mjeseca podići referentnu kamatnu stopu prvi put u posljednjih 11 godina, a potom će to još jednom uraditi u septembru da bi, kao što rade i ostale centralne banke, podržala ekonomiju koja je pod pritiskom visoke inflacije.
Kada ECB digne stopu sasvim je izvjesno da će se to odrazit i na Bosnu i Hercegovinu- i to direktno i indirektno.
Kako pojašnjava ekonomista Faruk Hadžić direktno će se odraziti kroz povećanje kamatnih stopa na postojeće kredite u varijabilnim kamatnim stopama. Samim tim rate kredita građana će početi rasti i više će se otplaćivati bankama na postojeće kredite. Ako građani budu podizali nove kredite, kamatne stope će također biti veće.
„Neće to biti neko veliko povećanje za početak, ali će biti konstantno do kraja godine, jer nešto slično već sada rade u SAD“, dodaje Hadžić.
S druge strane, naglašava , rasat kamata sa sobom nosi i Indirektne posljedice koje će biti još teže po našu ekonomiju.
„Uzmimo na primjer samo Italiju koja spada u prvih pet najznačajnijih trgovinskih partnera naše države. Italija ima ogroman javni dug i ne može finansirati sve svoje potrebe kroz prikupljene poreze, već se mora zaduživati, u slučaju povećanja kamatnih stopa njen dug će još više porasti. Ako kojim slučajem Evropska centralna banka bude morala podizati još više kamatne stope, onda će zemlje poput Italije biti još u većim problemima, ulazeći u fazi kada se više neće moći istovremeno govoriti o ispunjavanju cilja stabilnosti cijena i odbrane prezaduženih ekonomija. Bilo kakvi poremećaji u Italliji će se značajno odraziti na naš izvoz i pad ekonomske aktivnosti mnogih preduzeća, a posljedično i na plate radnika u našoj državi. Ukoliko do takvog scenarija dođe, naši donosioci odluka se više neće moći hvaliti rekordnim naplatama poreza, već će morati napokon nešto uraditi za građane ove zemlje, što je vrlo teško zamisliti“, pojašnjava Hadžić.
Još početkom maja, kada su mnogi bili uvjereni da do rasta kamata neće doći, smo izračunali pokušali saznati koliko će se rata kredita uvećati, u slučaju da ste se odlućili za promjenjivu kamatnu stopu, ako poraste ključan parametar -EURIBOR, odnosno kamatna stopa po kojoj banke u EU pozajmljuju novac i koja je direktno uslovljena stopama ECB.
U izračunu nam je pomogao Miloš Grujić, doktor ekonomskih nauka i sadašnji direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom Republike Srpske.
Za prvi primjer smo uzeli stambeni kredit od 80.000 KM sa rokom otplate od 20 godina s promjenjivom kamatnom stopom od 3,92 posto, podignut 1. septembra prošle godine.
„Ako dođe do povećanja EURIBOR za samo pola boda, kamatna stopa će posati na 4,42, a rata za 30, 40 KM, što je uvećanje na godišnjem nivou od 364,80 KM“, pojašnjava Grujić.
U slučaju većeg rasta kamatnih stopa situacija je sljedeća:
Kao drugi primjer uzeli smo veći iznosa stambenog kredita od 120.000 KM, otplatu od 240 mjeseci i promjenjivu stopu od 3,92 posto. U slučaju rasta kamata, rata bi sa sadašnjih 601, 77 KM porasla na sljedeće iznose:
Uvijek je, kaže Grujić bolja i sigurnija opcija fiksna kamatna stopa, međutim ona je vezana za kraći period otplate, obično 10 godina, što je za većinu naših građana čini nepristupačnijom.
Na kraju sa sigurnošću možemo zaključiti da je vrijeme niskih kamatnih stopa definitivno iza nas i da se trenutno cijeli svijet nalazi na raskrsnici. Faruk Hadžić smatra da ova raskrsnica ima samo dva puta. Prvi je obuzdati inflaciju, koja će vremenom rasti i koja će na kraju razoriti organizam, dri put je izazvati novu recesiju, kroz podizanje kamatnih stopa, drugim riječima primijeniti terapiju, koja će biti teška, osjećat ćemo se loše, ali bismo dugoročno mogli ozdraviti.
