foto BUKA
Bosna i Hercegovina bi trebalo da usmjeri posebnu pažnju na nizak kvalitet obrazovanja i nedovoljnu orijentisanost na potrebe tržišta rada te sporo prilagođavanje privredne strukture zemlje, kako bi se zemlja mogla srednjoročno nositi sa konkurentnim pritiskom i tržišnim silama unutar Evropske unije.
Pitanje koje se već godinama unazad postavlja jeste koga mi to obrazujemo i za koje tržište rada?
Nedostaju radnici svih profila. Radnici, kojima se ukaže prva prilika, odlaze u inostranstvo, prije svega u zemlje Evropske unije. Kako ih zadržati?
Očekivanja vs. realnost
Prilikom odabira budućeg zanimanja, većina studenata i đaka nije upoznata sa plaćenosti pojedinih zanimanja, niti oni raspolažu podacima o tome koja su zanimanja deficitarna ili kojih zanimanja ima previše na bh. tržištu. Ovakva situacija doprinosi neusklađenosti obrazovnog sistema sa stanjem na tržištu, proizvodeći one kadrove kojih već ima previše na tržištu, dovodeći hiljade diplomanata ili maturanata u stanje nezaposlenosti po okončanju školovanja
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje u okviru istraživanja o tržištu rada, od ukupno 1.015 anketiranih poslodavaca, 507 ili 50% je iskazalo potrebu za zapošljavanjem novih radnika u 2023. godini (2.792), uglavnom zbog očekivanog povećanja obima poslovanja. Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u narednoj godini iskazane su za zanimanjima u uslužnim djelatnostima (35,7%), potom industrijskim (33,5%), a slijede trgovina (21,4%) i građevinarstvo (8,8%), objavili smo početkom 2023. godine.
Kako smo tada informisali, najtraženija zanimanja bila su ona sa srednjom školom do tri godine (KV, VKV) i to 55,69% ukupnih potreba, slijedila je SSS (19,70%) i PKV, NSS (9,38%) te VSS (9,38%).
“Najtraženija zanimanja III i KV stepena srednje stručne spreme u 2023. godini prema rezultatima anketiranja će biti: prodavač-trgovac, obućar, šivač, konobar, rukovalac mašinama za izradu plastičnih proizvoda, stolar, vozač kamiona, vozač teretnog vozila, ekonomski tehničar, bravar, doktor medicine, zidar, armirač, rukovalac građevinskim mašinama, krojač i dr. Iskazana je i značajna potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove” stajalo je u istraživanju o tržištu rada.
Kada je u pitanju visoka stručna sprema, poslodavci su naveli kako će im biti najveća potreba za doktorima medicine, radnicima iz IT sektora (programeri, IT developeri i dr.), zatim ekonomistima, magistrima farmacije, te građevinskim inženjerima.
Od specifičnih kategorija, većina poslodavaca je iskazala spremnost za zapošljavanjem mladih bez radnog iskustva, žena iz ruralnih područja, nekvalifikovanih radnika, starijih od 50 godina kao i demobilisanih boraca, a najmanje su spremni zaposliti strane državljane kao potencijalnu novu radnu snagu na tržištu rada u Republici Srpskoj.
S ciljem da olakša odluku maturantima koju školu upisati, Agencija za rad i zapošljavanje BiH ponovo je prikupila i objavila podatke zavoda i službi zapošljavanja o najtraženijim zanimanjima u Bosni i Hercegovini, a na osnovu podataka sa evidencija nezaposlenih osoba.
“Na osnovu podataka koje objavljuju institucije nadležne za domaće tržište rada (entitetski zavodi za zapošljavanje, kantonalne službe zapošljavanja i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH), a prema broju objavljenih oglasa evidentno je da je situacija sa suficitarnim i deficitarnim zanimanjima slična već nekoliko godina. Kada je riječ o visoko obrazovanim osobama (VSS) najtraženija zvanja su ona vezana za IT sektor (IT inžinjer, softver inžinjer), zatim inžinjer elektrotehnike, građevinski inžinjer, diplomirani farmaceut, doktor medicine-specijalista. Pored ovih zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih. Pored ekonomista i pravnika, i dalje je najveći broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba među kriminalistima, politolozima, žurnalistima, socijalnim radnicima. Također, veliki broj je i profesora engleskog jezika, te profesora razredne nastave” navodi Agencija za rad i zapošljavanje BiH.
Najveća potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom (SSS) je za prodavače i ugostitelje, posebno školovane konobare, a i dalje su traženi operateri za unos podataka i radnici u call-centrima.
Prema broju zaposlenih sa evidencija veliki broj zaposlenih je i ekonomskih tehničara, mašinskih tehničara i medicinskih sestara, ali zbog hiperprodukcije ovog kadra oni su ujedno i najbrojniji na evidencijama nezaposlenih osoba. Od osoba sa srednjom stručnom spremom na evidencijama nezaposlenih je najviše ekonomskih tehničara, maturanata gimnazije, mašinskih tehničara, medicinskih sestara, poljoprivrednih tehničara, tekstilnih tehničara i ekonomista.
“Kada je riječ o radnicima sa VKV i KV kvalifikacijom, najtraženiji su krojači/šivači, varioci, bravari, radnici za jednostavne poslove, kuhari, vozači kamiona, a po broju zaposlenih sa evidencije tu su još i automehaničari i frizeri, s tim da je, opet, zbog hiperprodukcija kadrova frizera i automehaničara veliki broj nezaposlenih. Ovdje treba uzeti u obzir da je potreba za nekim od navedenih zanimanja daleko veća od nekih drugih. S druge strane najviše nezaposlenih sa VKV i KV kvalifikacijom su prodavači/trgovci, bravari, automehaničari, frizeri, kuhari, a u pojedinim sredinama viškova ima i među konobarima, stolarima, krojačima” podaci su Agencije.
Potrebna reforma tržišta rada
Nikad više oglasa za posao. Radnika sve manje. Struktura ponude radne snage ili nezaposlenih na biroima loša i zato su poslodavci primorani da traže radnike na drugim tržištima rada, rekli su poslodavci za BUKU ranije. Također starosna struktura radne snage na biroima nezaposlenih je takođe, po njima, veoma loša, jer 37% nezaposlenih je preko 50 godina starosti.
“Zaključak je da je ponuda radne snage veoma oskudna i ne garantuje održivosti rasta i razvoja ekonomije i zajednice u cjelini. Ovakvo stanje je samo posljedica više faktora, poput loših demografskih kretanja, slabe i nekonkurentne ekonomije, arhaičnog obrazovnog sistema i odsustva afirmacije rada i radnih navika u zajednici”, rekao je ranije za BUKU Saša Aćić direktor Unije poslodavaca Republike Srpske.
Naglašava da su rješenje problema bolna i da će trebati vrijeme, kojeg mi, nažalost, nemamo, a cijena naše sporosti je previsoka – ljudi odlaze: “Prije svega potrebna je politička volja i dosljednost u provođenju reformi.
“Nužna je brza i odlučna modernizacija obrazovnog sistema usmjerena ka značajnom rastu i razvoju ljudskog kapitala” rekao je on.
Ekonomisti godinama upozoravaju na zabrinjavajuće stanje kad aje u pitanju odnos tržišta i radne snage te d aje nužna hitna reakcija vlasti.
“Imamo jednu paradoksalnu situaciju, a to je da na evidencijama službi za zapošljavanje imamo veliki broj nezaposlenih osoba, a da opet poslodavci traže uvoz preko 30.000 radnika jer određene profile ne mogu naći na evidencijama. Gotovo je nemoguće da FBiH ima preko 284.000 nezaposlenih na evidencijama. Jedan od razloga zbog čega imamo veliki broj registrovanih nezaposlenih osoba, a u praksi nemamo ni približan isti broj jeste korištenje usluge zdravstvenog osiguranja osoba koje su na evidencijama nezaposlenih osoba. Jedan od prijedloga koji treba aktivno zagovarati, a potrudit ću se da budem jedan od takvih, jeste da se svim građanima omogući da imaju obavezno osnovno zdravstveno osiguranje, ali da se onda razdvoji ko su aktivni tražioci posla i da znamo stvarni nivo nezaposlenosti”, rekao je za BUKU ekonomista Faruk Hadžić.