Izudin
Ahmetlić iz Tešnja nije od onih poslovnih ljudi koje možete zvati gazdom. To je zastarjelo i on je to
valjda davno prevazišao. Nije ni tajkun,
jer to, pobogu, izaziva pogrdne asocijacije. On je definitivno biznismen – i to iz kvote
od jedan posto onih koji su na samom vrhu. Čovjek je sa Forbesove liste,
njegova HIFA-OIL grupacija ima 18
kompanija u sedam zemalja, a prodaju u jedanaest. Jedno vrijeme je na
austrijskom tržištu imao udio od 10 posto. Znamo, dakle, o kome pričamo.
Sve je u Ahmetlićevoj osnovnoj branši, naftnoj
industriji, bilo rutinski i predvidivo. Na momente čak i dosadno. A onda se
dogodio rat u Ukrajini koji je – u kombinaciji sa klimatskom vanrednom
situacijom i pandemijom – počeo da
mijenja svijet. Nova era stigla je bez najave, a tešanjski biznismen ju je
dočekao na nogama. Odmah je mudro zaključio da više ne važe dugoročne
projekcije o korišćenju fosilnih goriva u svjetskoj industriji. Shvatio je da
smo već u budućnosti. Računajući, dakle, da obnovljiva energija ulazi u
globalne tokove na velika vrata i brzinom svjetlosti, i da se sad sve mjeri u godinama a ne u decenijama – Izudin
Ahmetlić je svoju grupaciju transformirao iz naftne u energetsku.
Naftni biznis je, doduše, još uvijek dominirajući u HIFA-OIL grupi, ali širenje u toj oblasti sada ima oprezan,
konzervativni predznak. Ahmetlić je već ranije izvršio diverzifikaciju
poslovanja u druge branše, tako da je šokove izazvane pandemijom lako
amortizirao i godišnji promet zapravo mu je porastao: već se mjeri u
milijardama.
Pitanje za milion dolara
Za strateške poslovne odluke vlasnik HIFA-OIL-a konsultira ekonomsku nauku. Nije
slučajno da su prije pet godina Udruženje privrednika Biznis-centar Jelah – Tešanj posjetili profesori sa Ekonomskog
fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Tada je prof. dr. Aziz Šunje upozorio
tešanjske biznismene da na direktorske
pozicije u svojim firmama ne postavljaju članove vlastite porodice, jer bi
mogli propasti. To je korporativno pravilo.
Pošto je HIFA-OIL
već odavno ozbiljna korporacija, red je
da se i vlasnik Izudin Ahmetlić povuče sa mjesta generalnog direktora (sada je
predsjednik Uprave HIFA-OIL grupacije). Koga postaviti za generalnog
direktora, pitanje je za milion dolara! Ahmetlićev sin Kenan već je duže
vrijeme jedan od izvrsnih i izvršnih direktora HIFA-OIL-a (on je valjda jedan od izuzetaka koji potvrđuje pomenuto
korporativno pravilo), a kćer Sumeja uspješno vodi jednu firmu (članicu
Grupacije) koja iza sebe već ima značajne rezultate.
U oštroj konkurenciji, internoj i vanjskoj, za
generalnog direktora najjače naftne (energetske)
kompanije u državi, Ahmetlić nije imao dileme: izbor je pao na dr. Venana Hadžiselimovića, koji je od 1. januara 2023. godine prvi čovjek HIFA-OIL grupacije. Generalni direktor. Pokazujući zrelost i razumijevajući
sistem korporativnog upravljanja, Ahmetlić junior (Kenan) bezrezervno je
podržao ovaj izbor. Uostalom, Izudin je ranije u Tešanj dovodio predavače iz
svjetski poznate konsultantske tvrtke Adizes, specijalizirane za
provođenje organizacione terapije u razvoju i nasljeđivanju porodičnih
kompanija. Jer, „sve privatne kompanije u regionu su porodične kompanije, ali
njihovi osnivači toga nisu bili svjesni kada su pokretali svoje biznise, jer su
djeca bila mala“ (Adizes). Ahmetlić,
ustvari, nije izmišljao toplu vodu; svoje
tehnomenadžerske akcije, pa i upravljanje ljudskim resursima, on zasniva na
uspješnim svjetskim praksama.
Ko je, konačno, novi generalni direktor HIFA-OIL
grupe?
Odbio ambasadorsko mjesto
Venan Hadžiselimović je 18 godina u naftnom
biznisu, a cijelih je 10 godina izvršni direktor u HIFA-OIL-u, tako da je on, zapravo, logičan izbor. Čovjek je
etablirano ime u visokom biznisu, ali i bankarskom svijetu. Sa Ahmetlićem ga
vežu godine zajedničkog rada, zajedničkih putovanja i neprospavanih noći u
kojima su tražili rješenja za hitne situacije (nedavno su, u jednoj kriznoj
situaciji, održali sastanak Uprave u pola šest ujutro!).
Novi generalni direktor HIFA-OIL grupacije, Venan Hadžiselimović, doktor je ekonomskih
nauka. Ekspert. Njegovo znanje iz strateškog menadžmeta je impozantno, a
poslovni svijet ga cijeni i zbog njegovih vještina u marketingu, psihologiji,
emocionalnoj inteligenciji, finansijama i međunarodnoj ekonomiji. Oblast
naftnih derivata, naravno, ima u malom prstu. Objavljivao je i knjige iz
ekonomskih nauka, predavač je na Ekonomskom fakultetu u Zenici i Fakultetu za
javnu upravu u Sarajevu. Ima samo 47
godina.
Zašto ovoliki hvalospjevi? Zašto je bilo
potrebno ispričati priču o Venanu Hadžiselimoviću? Dobar odgovor na to pitanje
dao nam je nedavno Senad Brka, iz Udruženja privrednika Biznis-centar Jelah – Tešanj: “Treba promijeniti izopačeni sistem
vrijednosti u kojem su našoj djeci likovi iz crnih hronika idoli, a starlete
uzori. Heroji treba da budu ljudi koji pokreću vlastite biznise i stvaraju
radna mjesta”.
Venan Hadžiselimović, kao što vidimo, sve je
napravio sam. Nije uspio koristeći prečice,
nije tatin sin i nije lopov. Čak
je prije nekoliko dana odbio ponudu za ambasadorsko mjesto u jednoj važnoj,
možda najvažnijoj, evropskoj destinaciji.
Konačno…
Ovaj tekst je posvećen mladim ljudima koji i
dalje razmišljaju da odu iz ove države. Ljudi, nije, ba, sve tako crno!
Poruku za njih ima i Aleksa Šantić:
Ostajte
ovdje!… Sunce tuđeg neba
Neće
vas grijat k’o što ovo grije;
(…)