U današnje vrijeme na našim prostorima sa velikom pažnjom se iščitavaju popisi najvećih zarada. Tako je bilo i u bivšoj Jugoslaviji.
Poreska uprava je u februaru 1989. godine predstavila preliminarnu listu najbogatijih građana iz prethodne godine, u kojoj se navodi da su najveće prihode prijavili privatni ugostitelji, pjevači, kompozirot narodne muzike, trgovački putnici, predstavnici stranih firmi, fudbaleri, likovni umjetnici, novinari i univerzitetski profesori.
Zanimljivo je da na ovoj listi nije bilo nijednog političara. Vrijedi naglasiti da poreska osnova nije bila jednaka za cijelu Jugoslaviju te se izračunavala prema formuli: prosječni dohodak puta tri, piše Yugopapir.
Prema toj listi, u Beogradu je najveću zaradu prijavio pjevač narodne muzike (142 miliona dinara; nešto više od 52.000 maraka prema kursu s kraja 1988. godine), u Zagrebu trgovački predstavnik (61 miliion dinara; nešto više od 22.000 maraka), a u Ljubljani akademski kipar (28 miliiona dinara, nešto više od 10.000 maraka).
Nema podataka za Sarajevo, a rekord je postavio privatni ugostitelj iz Skoplja, koji je tokom 1988. godine zaradio 171 milion dinara (gotovo 63.000 maraka), prenosi Slobodna Dalmacija.
S obzirom na to da se tada još uvijek živjelo u socijalizmu, tadašnje najveće zarade prema današnjim izgledaju smiješno. Pri tome se naravno ne smije zanemariti činjenica da je cvjetala i siva ekonomija, odnosno da nije sva zarada prijavljivana.